Današnji je svijet prenasilan. Ako smo svjesni toga da u samom nenasilju čuči nasilje, ne moramo ići dublje.

Dovoljno je promotriti samu riječ NENASILJE. Složenica je riječi NASILJE. To nikako ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Značenje riječi veća je od površnih fonoloških, morfoloških, leksikografskih i ostalih formalnih osobina. Riječi imaju moć. Riječi prizivaju akumulirane asocijacije, čak i pobuđuju uspomene. Kada čuju riječ nenasilje, većina ljudi u svojim glavama vidi sliku rata, boli, plača, (...) s velikim crvenim X. Vjerojatno će i većina radova poslanih na ovaj natječaj više imati veze s nasiljem, nego s nenasiljem. A to nije dobar učinak ako smo protiv. Uostalom, ako jesmo protiv nasilja, koji je onda smisao borbe protiv istog?! Majka Tereza imala je pravo kad je rekla:“ Nikada neću sudjelovati u proturatnom skupu. Ako organizirate skup mira, tada me pozovite.“

U borbi protiv bilo čega negativnoga (npr. raka, rata, gladi, siromaštva, zagađenja...) zapravo se usmjeravamo na ono protiv čega se „borimo“. Poklanjamo svoju energiju negativno oblikovanoj stvarnosti te ju, kao magnet, još više privlačimo i tu istu negativnu stvarnost činimo još jačom. Ako se usredotočimo na borbu, kreiramo još borbe, što nas čini slabijima i bezuspješnijima jer mi tome zapravo pružamo otpor.

„Otpor je uzaludan“, kaže Borg. Otpor je taj koji izaziva bol. Što prije nešto prihvatimo, kraće traje te nam je lakše. Čak se i osigurač rastali pružajući prevelik otpor. Jedini način da stvorimo pozitivnu realnost je da ju pronađemo u sebi. Mi smo svi u srži lijepi i dobri, iako toga nismo svjesni. Ako se okrenemo sebi te postanemo svjesni onoga što je dobro i što želimo slati svojoj okolini, tada kreiramo stvarnost punu ljubavi i „dobre“ energije. Kada osvijestimo kako točno izgleda „nenasilje“, tada se možemo veseliti pravom pomaku u stvarnosti jer tek tada zpravo znamo što trebamo činiti da naša okolina bude ljepša i ugodnija. Točka pomaka leži u svijesti.

Kad nešto osvijestimo, tada smo to upoznali. Kad za nešto znamo, možemo to imenovati. Mi očito još uvijek ne znamo što je to „nenasilje“ jer nemamo ni riječ za to. Nismo svjesni života koji bismo mogli voditi kada bismo širili pozitivne signale kao što su mir, dobrota, ljubav, sreća, radost... Tek kada to osvijestimo i istinski upoznamo, bit ćemo spremni otvoriti se našemu „zajedničkom nazivniku“ i živjeti skladno i u miru sa svime što je priroda stvorila, bez iskorištavanja i robovanja.