Naslovnica
Vrati me korak natragSuper roditelj - početna stranica
Rođenje
 
1. Dijete je rođeno otprilike 9 mjeseci ili 40 tjedana nakon začeća.
2. Trudovi traju otprilike 12 sati za žene koje prvi put rađaju, a manje za ostale. Na početku trudova mišići stijenke maternice počinju se grčiti, a mišići grlića maternice se opuštaju kako bi se mogli rastegnuti. Majka se tada ''porađa''. Te kontrakcije ili grčenje postaju sve češće kako se porođaj bliži. Amnionska membrana koja je zatvorila dijete u maternici istiskuje se kroz grlić, puca pod pritiskom grčenja mišića maternice i ispušta amnionsku tekućinu (plodnu vodu).
 
 
 
Glava djeteta pomiče se prema grliću zbog učestalih kontrakcija maternice potpomognutih kontrakcijama trbušnih mišića i majčinim tiskanjem. Grlić se postupno otvara i vagina se širi kako bi propustila dijete. Kada djetetova glavica proviri van, majka može dobiti pomoć da izbaci dijete iz tijela. Dijete se obično rađa tako da mu prvo izađe glavica. Ako je rođeno tako da mu prvo izađu guzovi, to se naziva na zadak.
3. Kada je dijete rođeno, pupčana vrpca još ga povezuje sa posteljicom koja je ostala u maternici. Tada liječnik ili medicinska sestra vežu pupčanu vrpcu i zatim je presjeknu na otprilike 5 cm od djeteta a kraj vežu u čvor. Čvor se u roku od nekoliko dana osuši i obično otpadne. Mjesto na kojem je otpao zacjeljuje i ostavlja udubinu na trbuhu, pupak.
4. U roku od 2 sata od poroda pupčana vrpca i posteljica odvajaju se od stijenki maternice i izlaze van kroz vaginu. Liječnik ili sestra trebali bi provjeriti da ništa nije ostalo u vagini.
5. Dijete je gotovo bespomoćno kad je rođeno pa majka mora brinuti o njemu. Ubrzo nakon poroda dijete bi trebalo nahraniti pomoću majčinog mlijeka koje je najbolje mlijeko za bebe psom ako majka ne pati od nekih bolesti. Majka bi trebala hraniti dijete svojim mlijekom koliko god je to moguće. Rano majčino mlijeko, odmah nakon rođenja, je najvažnije jer sadrži kolostrum koji omogućava djetetu da stvori imunološki sustav koji će ga štititi od bolesti. Majke koje doje ne bi smjele uzimati aspirin jer može doči do djeteta i uzrokovati Reyeov sindrom, potencijalno smrtonosnu bolest jetre i mozga.
6. Dijete se treba staviti da spava na leđima, nikako na trbuhu, kako bi se izbjegao Sindrom iznenadne smrti djeteta (SIDS sindrom).

Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Vježbajmo zajedno
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina