Naslovnica
Vrati me korak natragSuper roditelj - početna stranica
Izgradite samopouzdanje svoga djeteta
Samopouzdanje vašeg djeteta uvelike ovisi o tome što mu govorite i kako s njim postupate. Da biste mu povećali samopouzdanje, trebate mu pomoći da osjeti kako je ono usitinu značajna osoba – prvo, naravno, u vašim očima.
 
Koraci za razvijanje samopouzdanja vašeg djeteta
 
• Neka atmosfera u vašem dobu bude u cjelini pozitivna
Pokažite da svoje članove obitelji cijenite i poštujete kako bi vaš dom bio lijepo, ugodno i opušteno mjesto. Također, preuzmite inicijativu i činite usluge drugim članovima obitelji kako biste pokazali da vam je stalo do njih. Zahvalite im na svemu što čine za vas i izrecite kratke, jednostavne pohvale u vezi pozitivnih osobina drugih osoba.
 
• Uključite se u život svojeg djeteta
Što ste više uključeni u aktivnosti svoga djeteta, više ćete razumjeti njegove jake strane i slabosti te ćete imati više prilika da mu pružite emocionalnu podršku, ohrabrenje i putokaz za ispravno postupanje.
 
Pronađite vremena da ga pitate kako mu je u školi, o njegovim kolegama, učiteljima, gradivu i slobodnim aktivnostima. Popričajte s njim o njegovim interesima, brigama, snovima i stremljenjima. Kada nastupa na nekoj priredbi, potrudite se istoj prisustvovati.
 
• Pomognite svojem djetetu da uči iz svojih grešaka na pozitivan način
Sljedeće smjernice mogu pomoći da vaše dijete prebrodi osjećaj nedostatnosti:
 
• Razlučite problematično ponašanje od svojeg djeteta
Kada se prihvatite ispravljanja problematičnog ponašanja svojeg djeteta, trebate ukazati na to ponašanje i reći svojem djetetu da je problem u ponašanju, a ne u njemu kao osobi. Zatim mu pomognite da iznađe načina i nadvlada takvu naviku ili ju obuzda. 
 
• Usadite u vaše dijete zdrave misli
Samopouzdanje svojeg djeteta možete izgraditi tako što ćete mu reći da se zbog onog što u sebi govori može osjećati ili dobro ili loše. Također mu trebate dati primjere misli od kojih će se osjećati dobro i one koje će učiniti da se osjeća loše.
 
Kada u nečemu ne uspije i izgleda obeshrabren, potaknite ga da gaji „dobre” misli. Kada u nečemu uspije i zbog toga se dobro osjeća, potaknite ga da zapamti i ponovi te „dobre” misli u svojoj glavi.
 
Negativne misli
Pozitivne misli
(Sjetite se što je moguće više primjera)
Nisam dovoljno dobar/dobra. Dobro mi idu mnoge stvari.
Glup sam. Mogu to riješiti.
Ružan sam. Ima stvari na meni koje mi se stvarno sviđaju.
Beskoristan sam. Sposoban sam mnogo toga učiniti kako valja.
Nitko me ne voli. Neki me ljudi uistinu vole.
U vezi tog problema sada ništa ne mogu učiniti. Zašto da odustanem? Pokušat ću ponovo.
Samo mi naređuju. Mogu surađivati i dobiti što mi treba.
Tako su nepravedni. Ne mogu upravljati onime što oni čine, ali mogu onime što ja činim.
Uvijek ću imati ovaj problem. Stvari će se promijeniti prije ili kasnije. Mogu nastojati da ih učinim boljim.
 
• Podučite svoje dijete vještinama rješavanja problema
 
Kada pogriješi, obratite pažnju na sljedeća 3 principa:
 
° Razgovarajte s njim o osjećajima žaljenja za nečim koji su u njemu prisutni,
npr. razmislite o ljudima čije je osjećaje možda povrijedio.
° Budite strpljivi. Potaknite ga da se obrati vama za pomoć bude li mu ikada potrebna, umjesto da mu skačete u pomoć.
° Navedite ga da razmišlja o o tome što je mogao ili trebao uraditi drugačije tako da ubuduće zna kako se nositi sa sličnom situacijom.
 
Možete mu postaviti neka od sljedećih pet pitanja:
1. „U tom trenutku, što si doista želio?”
2. „Iz sadašnje perspektive, koje si druge načine mogao pronaći da to dobiješ?” i „Što još?”

3. „Iz sadašnje prespektive, što misliš da si trebao uraditi, (umjesto onoga što si uradio)?”
4. „Sljedeći put, što ćeš uraditi drugačije?”
5 „Što sada trebaš učiniti?” (tj. nekome se ispričati)
 
• Proslavite uspjeh svoga djeteta
Dijete je najzadovoljnije kada osjeća da roditelji odobravaju njegove postupke i kada su ponosni na njegove sposobnosti.
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Vježbajmo zajedno
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina