Naslovnica
Vrati me korak natragSuper roditelj - početna stranica
Previše nasilja na televiziji? Kako ga izbjeći?
Nasilje na televiziji mogu utjecati na naše agresivno ponašanje, neosjetljivost prema žrtvama nasilja, otežavaju nam suradničko ponašanje u razredu...

BIRAJTE SADRŽAJE ZAJEDNO S RODITELJIMA. ČESTO JE TELEVIZIJA UKLJUČENA BEZ RAZLOGA.

TAKO SE USPUT POGLEDA NIZ SADRŽAJA KOJE NI NE BI GLEDALI. BIRAJTE EMISIJE ZA KOJE SE SLOŽITE DA SU VRIJEDNI I DA IH JE DOBRO POGLEDATI.

GLEDAJTE TELEVIZIJU ZAJEDNO S SESTROM, BRATOM, RODITELJIMA. UVIJEK TRAŽITE STARIJE DA VAM POJASNE NEKE SADRŽAJE.

NEMOJTE GLEDATI TELEVIZIJU ZA VRIJEME OBITELJSKOGA OBJEDA. KADA JEDEŠ I GLEDAŠ TELEVIZIJU, TO LOŠE UTJEČE NA TVOJU PROBAVU. A PUNO JE VESELIJA ATMOSFERA ZA STOLOM KADA  VAM NE SMETA RAD TELEVIZIJE.

UMJESTO DUGOTRAJNOG PROMATRANJA TELEVIZIJE OBITELJ MOŽE ZAJEDNO SUDJELOVATI U  NEKIM OD NABROJENIH AKTIVNOSTI:

ZAJEDNIČKI RAZGOVORI, SLUŠANJE GLAZBE, KUĆNI POSLOVI, VRTLARENJE, ŠETNJE PRIRODOM, POSJETI MUZEJIMA, ZOOLOŠKOM VRTU, ČITANJE KNJIGA, ČASOPISA, BAVLJENJE SPORTOM.

ZA SVE TE AKTIVNOSTI VRIJEDNO JE UTROŠITI VIŠE VREMENA OD GLEDANJA TELEVIZIJE!
Jadranka Žderić
Medijska kultura djece i mladih
Mogućnosti i ograničenja
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn

  • Teorijska razmatranja
  • Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
  • Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
  • Savjetovališta za roditelje i učitelje
  • Ogledni tekstovi novinara, književnika...

Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.

Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole u tim brzim društvenim promjenama.

Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine, televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.

[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren njihovoj dobi, i djeci.

Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno odgovornoj praksi.

kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
kolumnist:
Maja Matković
Mama Maja mirotvorac
Vježbajmo zajedno
Znam što želim
Sretna knjiga - Internet trgovina