Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Drugi svjetski rat, Mezopotamija, Datumska granica, Reljef, Republikanizam, Rimski gradovi, Predromanika, Kršćanski simboli, Obalni reljef, Unitarijanizam, Socijalizam, Kora, Temperatura, Bizant, Kolonizacija, Olimpijske igre, Termometar, Plemić, Škrapa, Jezgra, Sige, Dualizam, Plebejci, Diktator, Senat, Feudalna davanja, Močvare, Knjižnica, Morske struje, Polja u kršu, Estuarij, Polovi, Vjetar, Feudalizam, Metalno doba, Grčki gradovi, Vrijeme, Mora, Rimska republika, Arapska kultura,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Nazivi mjeseci
 
 
 
1. mjesec u godini - siječanj
etimologija: 1. Mjesec jake hladnoće koja reže - siječe. (2.sijeku se drva za potpalu vatre - naknadno izvedeno značenje)
drugačiji hrvatski i ini slavenski nazivi: - januar, misec sičanj (hr), sečanj, sečko, koložeg, januar (srb), sičen (ukr), golemi sečko (bug), leden (čes), studzen (blr)

2. mjesec u godini - veljača,
etimologija riječi: 1. Mjesec kad se mačke veljaju, sparuju. 2. u veljači dani postaju dulji (oveljiti se — oduljiti se)
drugačiji hrvatski i ini slavenski nazivi: februar, veljača, velje (hr), sretenjski mesec, februar, veljača (srb), mali sečko (bug), svečan (slov), unior (čes), ljuti (blr, ukr, pol), bokogrej (rus)

3. mjesec u godini - ožujak,
etimologija riječi: najprije je bio lažujak, pa ižujak što znači da vrijeme laže
drugačiji hrvatski i ini slavenski nazivi: mart, marač, marčo (hr), marta, baba Marta, suhi, brezen, letnik, mart, derikoža (sr), sušec (slov), brezen (čes), berezen (ukr), sakavik (blr), protaljnjik (starorus), mart (bg), březen (cs), Kovo (lt), mart (mk), marec (pl), marec (sk), marec (sl), Mars (sq)

4. mjesec u godini - travanj,
etimologija riječi: raste proljetna trava
drugačiji hrvatski i ini slavenski nazivi: april, travanj, duben (cs), kwiecień (pol), apríl (sk), travanj, april (srb), kvěćyń (lach), квітень (ukr)

5. mjesec u godini - svibanj,
etimologija riječi: 1. Drvo je počelo svibati. (Počinje kolanje tekućina u biljkama, buđenje prirode.); 2.po biljci svibi koja raste u to vrijeme
drugačiji hrvatski i ini slavenski nazivi: maj, svibjec(polj), carski mesec, cvetnik, cvetalj, maj (srb), veliki traven (slo), kveten (čes), traven (blr, ukr), travenj (rus)

6. mjesec u godini - lipanj,
etimologija riječi: u to vrijeme cvjeta lipa
drugačiji hrvatski i ini slavenski nazivi: juni, lipjec (hr), crvenik, čerešnjar, trešnjar (sr), rožnik
(slov), žetvar (bug), červen (čes, blr, ukr), cerviec (pol),

7. mjesec u godini - srpanj,
etimologija riječi: po upotrebi srpa, lat. serp u žetvi
drugačiji hrvatski i ini slavenski nazivi: juli, gorešnjak, žarki, srpanj, žetvar (sr), mali srpan (slov), červenec (čes), lipen (ukr, blr), lipiec (pol), červenj (rus),

8. mjesec u godini - kolovoz,
etimologija riječi: Vrijeme pobiranja ljetine, odvoženje kolima, kosi se otava i odvozi u vozovima.
drugačiji hrvatski i ini slavenski nazivi: august, kolovoz, gumnik, avgust (srb), veliki srpan (slov), žniven (blr), serpen (ukr, čes), sierpien (pol),

9. mjesec u godini - rujan,
etimologija riječi: 1. po staroslavenskoj riječi koja označava rujnu, tj. riđu boju Vrijeme kad sve ruja, dozrijeva i iz nezrelog zelenog stanja prelazi u zrelost obično pokrivenu riđim koloritom. 2. potječe od prastarog glagola rjuti, rika jelena i ostalih životinja koje se pare u to vrijeme
drugačiji hrvatski i ini slavenski nazivi: septembar, miholjski mesec, rujen, grozdober (sr), kimavec (slov), zari (čes), verasen (blr), veresen (ukr), rzesien (pol);

10. mjesec u godini - listopad
etimologija riječi: Opadanje lišća. Pada list. Listopad.
drugačiji hrvatski i ini slavenski nazivi: oktobar, listopad, šumopad (sr), vinotok (slov), kastričnik (blr), žovten (ukr), rijen (čes), pandziernik (pol);

11. mjesec u godini - studeni,
etimologija riječi: Od stud, hladnoća.
drugačiji hrvatski i ini slavenski nazivi: novembar, mratinji mesec, gruden, studen (hr), novembar (srb), listopad (slo, čes, pol, ukr), grudenj (rus);

12. mjesec u godini - prosinac,
etimologija riječi 1.sunce u ovom mjesecu prosine; 2. by Uruk-hai: melje se proso (kojeg više nema tako mnogo); 3. (slaboizgledno) zbog jake zime nema hrane u prirodi, pa se hrana prosi uokolo

 
Marela Mimica, Ivica Jembrih, Daniel Načinović
"Zavičajna čitančica"
Jadranka Žderić
"Zemlja na dlanu"
Jadranka Žderić
"Zemlja na dlanu"
Jadranka Žderić
"Od kuće do škole"
Jadranka Žderić
"Od kuće do škole"
Sretna knjiga - Internet trgovina