 |
|
 |
|
|
| Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima: |
|
| |
|
|
Prozirnost, Križarski ratovi, Plima i oseka, Sparta, Bratovštine, Imperijalizam, Proročište, Kompas, Civilizacija, Rimska republika, Rimska vojska, Romanika, Egejske civilizacije, Personalna unija, Zvijezde, Barbari, Legenda, Unitarijanizam, Mezopotamija, Ledenjački reljef, Seoba naroda, Kršćanski simboli, Pučki tribuni, Temperatura, Škrapa, Geografska karta, Helenizam, Plemić, Župan, županije, Metalno doba, Jame, Bizant, Katakombe, Svemir, Datumska granica, Islam, Totalitarizam, Polja u kršu, Perzija, Ekvator,
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
| Kemija |
|
Povijest nasilja
Hoće li ubuduće dobri likovi koji pomažu drugima uopće izazivati pozornost?
Drevni su se Egipćani između 2000 prije Krista i 44 poslije Krista zabavljali predstavom u kojoj je bilo uprizoreno ubojstvo njihova boga Ozirisa, a kako navode povijesni izvori, ta su ubojstva oponašana i u stvarnome životu. Svi znamo da su i stari Rimljani voljeli gledati smrtonosne sportove. Sveti je Augustin zato i rekao da je njegovo društvo opčinjeno gladijatorskim igrama, opijeno i očarano krvoprolićem.
Nasilje je uvijek imalo ulogu u zabavi, no većina se slaže kako ga je posljednjih godina sve više. Profesori Guy Paquette i Jacques de Guiese, sa Sveučilišta Laval u Kanadi, proveli su istraživanje prateći sedam godina program šest televizijskih kuća u Kanadi. Gledali su filmove, serije i dječji program. Gledatelji kanadskih programa na francuskom jeziku mogli su gledati najveći porast nasilja, čak 540 posto više, a gledatelji programa na engleskom gledali su 183 posto više nasilja nego prijašnjih godina. Istaknuo se jedan televizijski program na kojem je bila gotovo polovica sveg prikazana nasilja, dakle isto koliko i na ostalih pet programa zajedno. Istraživači su uočili i povećanje prikazana psihičkog nasilja, a čak se i češće pojavljuje nego fizičko nasilje, podjednako na engleskim i na francuskim programima. Drugi su istraživači zaključili da se nije samo povećala količina prikazanog nasilja nego je prikazano i mnogo slikovitije, s previše seksa i sadizma. Slike propucanih ljudskih tijela, okruženih krvlju, postale su normalne. Milijuni gledatelja, među njima i djeca, gledaju Svjetski kup u hrvanju, u kojem hrvači pokušavaju jedni drugima otrgnuti kosu i skinuti odjeću. Među najprodavanijim je igricama na svijetu Grand Theft Auto, u kojoj igrači mogu pretući prostitutku bejzbolskom palicom poslije seksa s njom. Hoće li ubuduće dobri likovi koji pomažu drugima uopće izazivati pozornost?
Istraživači su uočili i povećanje prikazana psihičkog nasilja, a čak se i češće pojavljuje nego fizičko nasilje, podjednako na engleskim i na francuskim programima.
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
 |
|
Jadranka Žderić |
|
| Medijska kultura djece i mladih |
| Mogućnosti i ograničenja |
19,5 × 24,5 cm, 256 stranica;
meki uvez, cijena 120 kn |
|
- Teorijska razmatranja
- Upoznavanje s hrvatskom i svjetskom praksom
- Metodičke radionice (velika škola pripreme školskih tiskovina)
- Savjetovališta za roditelje i učitelje
- Ogledni tekstovi novinara, književnika...
Davno je Jan Amos Komensky u svojem djelu Didactica Magna napisao: Da bi se
sve lakše pamtilo, čula trebaju raditi što više. Na primjer: sluh valja
stalno povezivati s vidom, govor s rukom, ne samo na taj način što ćemo
pričati ono što trebaju znati da bi im ušlo kroz uši, već što ćemo i
slikati da bi im se stvari mogle kroz oči stisnuti u pamet. Ljude valja
učiti, do najveće moguće mjere, da svoje znanje ne crpu iz knjiga, već da
proučavaju nebo i zemlju, hrastove i bukve, tj. da proučavaju i ispituju
same stvari, a ne tuđa zapažanja o stvarima.
Vrijedi li ta njegova preporuka i danas u informatičkom vremenu kad kola
nevjerojatan broj informacija i nudi se niz gotovih rješenja? Omogućuju li
društvene okolnosti sporo, postupno učenje koje će odgovarati čovjekovoj
prirodi, odnosno pojedinoj njegovoj razvojnoj fazi te koja je pozicija škole
u tim brzim društvenim promjenama.
Autorica tako pokušava otkriti na koji način suvremeni mediji (tiskovine,
televizija, internet, kompjutorske igre.) utječu na proces učenja te
komunikaciju tzv. starim medijima (knjiga, muzej.). Ovo je pokušaj
otkrivanja metodičkih načina spajanja komunikacije raznovrsnim medijima
poštujući sve pozitivne razvojne aspekte, ali i upozoravajući na potrebu
zaštite djece i učenika od raznovrsnih oblika zloporaba.
[Ulomci iz recenzije Dragutina Lučića]
Propitujući vještine i strategije medijskog školovanja, blagotvoran, ali i
razoran utjecaj, osobito elektroničkih medija - televizije i interneta - na
razvoj djece, autorica postavlja niz suvislih moralnih, odnosno praktičnih
pitanja na koja nudi i isto toliko socijalno odgovornih odgovora ponajprije
upućenih roditeljima i učiteljima, a onda, dakako, na način primjeren
njihovoj dobi, i djeci.
Pred nama je elaboracija koja nije tek puko izolirano teoretiziranje o
medijima i sentimentalno zdvajanje nad sudbinom slabih i nejakih, nego
smireno promišljanje koje ni u jednom jedinom trenutku ne zaboravlja da se
krize, poteškoće, nesporazumi, negacije mogu i imaju razriješiti u socijalno
odgovornoj praksi. |
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
