Postoji puno vrsta klima na Zemlji. Vi živite u jednoj od njih ili na granici između dvije klime. Svake se godine mijenjaju godišnja doba, i s njima se mijenja i klima. Može biti toplije ili hladnije. Možete imati više ili manje kiše. Možete imati više ili manje svjetlosti što mijenja i sve ostalo.
Ova efektivna klasifikacija klime ima prednost što se temelji na točno određenim vrijednostima temperature i padalina; ništa nije određeno «napamet».
Sve se klime svrstavaju u pet razreda:
A. Tropske kišne klime,
B. Suhe klime,
C. Umjereno tople kišne klime,
D. Snježno-šumske klime,
E. Polarne klime.
Ovisno o tome koliko ima padalina i kako su raspoređene, unutar svakog razreda se javljaju klimatski podtipovi. Tako se svakom od navedenih klimatskih razreda, osim razreda E, dodaje drugo slovo koje određuje stupanj vlažnosti.
Klimi A, C i D dodaju se oznake: f – nema suše; s – sušno je ljeti; w – sušno je zimi.
Klimi B dodaju se oznake: S – stepske klime; W – pustinjske klime.
Klime B, C i D dalje se dijele dodavanjem malih slova kojima se označuje temperatura.
Za klime B: h – vruće; k – hladno. Za klime C: a – vruće ljeto; b – toplo ljeto; c – svježe ljeto. Za klime D se pored oznaka a, b, i c, dodaje i oznaka d – vrlo hladna zima. U klimama E se razlikuju dva stupnja hladnoće: ET – klima tundre i EF – klima vječnog mraza.
A. Tropske kišne klime
Srednje mjesečne temperature su iznad 18°C, pa zima u našem smislu riječi i ne postoji. Obilježja ove klime je i obilje padalina. U ovim se klimama javljaju
tropski cikloni.
Podrazredi Tropske kišne klime jesu:
Af - Prašumska klima
Am - Monsunska klima
AW - Savanska klima
Af - Prašumska klima
Klima karakteristična za 5-10° od ekvatora; klima pogodna za razvoj prašuma zbog visokih temperatura i obilja padalina. Karakteristika ove klime je da su dnevne amplitude nekoliko puta veće od godišnjih. Prosječna količina kiše iznosi 2500 mm. Iako nema suhoh perioda, kiša nije jednako raspoređena pa tijekom godine postoje 1 ili 2 maksimuma ili 1 ili 2 minimuma kiše.
Dijelovi Zemlje s takvom klimom su:
Prašuma Amazone
Am – Tropska monsunska klima
Prijelazni tip između prašumske i savanske klime. Karakterizira ju izrazito jaka sezonska raspodjela kiše što uzrokuju sezonski vjetrovi –
monsuni.
Dijelovi Zemlje s takvom klimom su:
Aw – Savanska klima
Karakterizira ju neujednačen hod padalina tj. postoji izrazito vlažno i izrazito suho razdoblje. Vegetacija je oskudnija te
prašumu zamijenjuje visoka trava (do 2 m) –
savana. Ova klima čini prijelaz prema suhim klimama. Tipična geografska širina ove klime je između 5°i 20°. Ljeta su kišovita (pod utjecajem su vlažnih ekvatorskih
zračnih masa), a zime su suhe (utjecaj suhih
pasata).
Dijelovi Zemlje s takvom klimom su:
U
Africi – područja zapadne, istočne i srednje Afrike, te manja područja na
Madagaskaru.
Savana
B. Suhe Klime
Bitno obilježje je stalni nedostatak vode, jer je količina vode koja ispari veća od količine padalina. Ove klime se određuju kombinacijom
temperature i
padalina. Što je veća temperatura, potrebna je veća količina padalina da klima ne bi bila suha.
Podrazredi Suhih kilma jesu:
BW - Pustinjske klime među kojima razlikujemo BWh (vruća pustinjska klima)i BWk (hladna pustinjska klima);
BS - Stepske klime među kojima razlikujemo BSh (vrća stepka klima) i BSk (hladna stepska klima).
Stepa
BW – Pustinjske klime
BWh – Vruća pustinjska klima (Saharska klima)
Dijelovi Zemlje s takvom klimom su:
Sahara
BWk – Hladna pustinjska klima
Tu klimu imaju pustinje sa srednjom godišnjom temperaturom nižom od 18°C. Većinom imaju malu količinu padalina, ali je zbog nižih temperatura
aridnost slabije izražena nego kod vrućih
pustinja.
Dijelovi na Zemlje s takvom klimom ima u:
Patagonija
BS – Stepske klime
BSh – Vruća stepska klima
Područja s ovom klimom redovito, kao pojas opkoljavaju vruće
pustinje, pa je ova klima predstavlja prijelaz između suhih (B) i vlažnih (C) klima. Kišu donose
ciklone na
polarnoj ili
tropskoj fronti.
Područja vrućih stepa na Zemlji:
U
Africi –
stepe se nastavljaju na sjevernom i južnom rubu
Sahare, te ih ima i u većem dijelu jugozapadne Afrike i na jugozapadnom
Madagaskaru.
U
Australiji – pojas vrućih stepa pruža se oko vruće pustinjske unutrašnjosti.
BSk – Hladna stepska klima
Područja s hladnom stepskom klimom okružuju hladne pustinje. Godišnje padne više padalina nego u vrućim stepama, a većina kiše padne ljeti. Hladni valovi s jakim
vjetrom i
snježnim mećavama česti su zimi.
Područja hladnih stepa na Zemlji:
C. Umjereno tople kišne klime
Podrazredi umjereno toplih kišnih klima jesu:
Cf - Umjereno tople vlažne klime među kojima razlikujemo Cfa, Cfb i Cfc klimu
Cs - Sredozemne klime među kojima razlikujemo Csa i Csb klimu
Cw -Tople klime sa suhom klimom (Sinijske klime) među kojima razlikujemo Cwa i Cwb klimu
Bitna karakteristika ovijh klima je postojanje pravilnog ritma godišnjih doba; nema neprekidno visokih ili neprekidno niskih temperatura, kao što ne postoje ni dugi periodi suše ni kišni periodi u kojima bi pala gotovo sva godišnja količina kiše. Ljeta su umjerena, a bliže
ekvatoru topla, ali ne vruća u pravom smislu riječi. Zime su blage, a samo povremeno, pojavljuju se vrlo hladni vjetrovi.
Cf – Umjereno tople vlažne klime
Cfa – Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetom
Karakteristika je ove klime obilje padalina i njihova povoljna raspodjela tijekom godine (prosječno padne 750-1500mm). Količina padalina raste prema ekvatoru i od zapada prema istoku. Ljeta su relativno topla, odnosno vruća, a veće su razlike između zimskih temperatura. Ova klima je povoljna za razvoj više bilja,a prevladavaju bjelogorične vrste.
Dijelovi na Zemlje s takvom klimom ima u:
Cfb – Umjereno topla vlažna klima s toplim ljetom
Naziva se i klima bukve. Najveći dio krajeva s ovom klimom nalazi se pod utjecajem
ciklona koji dolaze s
oceana i kreću se prema istoku, tako da raspodjela padalina u prostoru i vremenu najviše ovisi upravo o njima – obalni pojasevi imaju najviše padalina u zimskom dijelu godine, a u unutrašnjosti u toplom dijelu godine.
Dijelovi na Zemlje s takvom klimom ima u:
U
Europi je najveće područje ove klime, od sjeverne
Španjolske i sjeverne
Grčke preko srednje i zapadne Europe do 63.
paralele na obali zapadne
Norveške. Zbog nepostojanja planina, ova klima prodire duboko u europsko kopno (do oko 28°E), a zahvaća
Britansko otočje, zemlje
Beneluksa,
Dansku,
Francusku,
Njemačku,
Poljsku,
Češku,
Slovačku, kontinentski dio
Hrvatske i
Bugarske, te manje dijelove
Španjolske,
Italije, južne
Norveške i
Švedske.
Cfc – Umjereno topla vlažna klima sa svježim ljetom