Ustav je dokument koji određuje principe i zakone države, kako će se neka država upravljati i odnos između države i njenih subjekata. Ustav je akt koji sadrži pravne norme donesene po posebnom ustavotvornom postupku. Sadrži temeljna načela državnog uređenja. Ustav je najviši pravni akt i temelj i okvir pravnog sustava, najznačajniji politički dokument države. Propisuje osnovna načela, ustroj i djelovanje političkog sustava.

On određuje autoritet i ograničenja državnih istitucija i odnose između njih. Ustav određuje i štiti prava i slobode pojedinaca. Također, on određuje i načine svoje promjene. Sjedinjene Američke Države imaju najstariji pisani ustav na svijetu, koji potječe još od kraja Američke revolucije (17. 10. 1787. godine završen a postao punosnažan 1789. godine).

 

Velika Britanija je jedna od rijetkih država na svijetu koje nemaju pisani ustav. Međutim, teorijski ne postoji nepisani ustav. Razlog za to jeste što Velika Britanija, i slične države, imaju svoj ustav koji je sadržan u nekoliko različitih izvora. Što se tiče britanskog ustava to su: Common Law (sudska interpretacija stvari vezanih za ustav), konvencije (nepisana pravila koja se primjenjuju-npr. premijer može doći samo iz Doma naroda a ne iz Doma Lordova), bitni dokumenti (npr. Magna Carta iz 1215. godine i Act of Settlement iz 1701. godine) i radovi od autoriteta (npr. pisani radovi A.V. Diceya o radu parlamenta). Iz ovoga možemo vidjeti da britanski ustav postoji, ali da nije sakupljen u jedan dokumenat kao što je to učinjeno sa američkim ustavom.

 

Neki politički teoretičari smatraju da nepisani ustavi nisu dobri jer su previše fleksibilni dok drugi smatraju da je upravo ta fleksibilnost prednost tih ustava. U svakom slučaju, za nastanak nekog pisanog ustava gotovo uvijek je potrebna neka radikalna društvena promijena kao revolucija. Sjedinjene Američke Države su dobile svoj ustav poslije revolucije, Francuska je dobila svoj ustav poslije revolucije, Bosna i Hercegovina je dobila svoj ustav poslije rata (Dejtonski mirovni sporazum) i tako dalje.

 

Velika Britanija nije u svojoj historiji imala takvu jednu društvenu promijenu i najbliže tome jeste građanski rat u 17.st. Svakako, u državi s poviješću kakvu ima Velika Britanija bilo bi teško i skupo napisani ustav ako uzmemo u obzir da su Sjedinjene Američke Države, koje imaju pisani ustav, stare svega 200 godina. Ustav može biti fleksibilan i nefleksibilan u zavisnosti da li je pisani ili nepisani. Kao što sama definicija kaže: 'Ustav određuje načine svoje promijene'. Pisani ustav to može odrediti i on to određuje.

 

Ustav Sjedinjenih Američkih Država je jedan od najnefleksibilnijih ustava u svijetu. To je iz razloga što dvije trećine Kongresa (The House of the Representatives i Senat) i tri četvrtine saveznih država (njih 52) moraju podržati promijenu da bi bila u ustavu. Rezultat tih mjera je to što od 1789., kada je ustav postao punosnažan, pa do danas od oko 10.000 zahtjeva za promijenu ustava samo 25 je prihvaćeno (posljednji amandman je bio 1992. kada je odlučeno da se plaće kongresmena ne mogu povećavati).

 

Za razliku od ovog nefleksibilnog ustava države koje imaju 'nesakupljeni' ustav, imaju fleksibilni ustav, što znači da ga je lako promijeniti. Tako, na primjer, u Velikoj Britaniji da bi se uvela diktatura samo je potrebno taj zahtjev izglasati u parlamentu (ne postoji pisani dokumenat koji bi to spriječio). Za razliku od Britanije u njemačkom ustavu piše da je nemoguće promijeniti sadašnji politički sistem (demokraciju), što znači da je diktaturu ne- moguće izglasati u njemačkom parlamentu.

 

Ustav određuje i to da li je određena država republika ili monarhija. Sjedinjene Američke Države su po ustavnom uređenju republika dok je Velika Britanija monarhija. Monarhija Velike Britanije je ustavna monarhija, što znači da joj je moć ograničena ustavom, dok na primjer monarhija Saudijske Arabije nije ustavno ograničena (s tim da moramo uzeti u obzir da političko uređenje Saudijske Arabije nije liberalna demokracija). Prema ustavnom uređenju, na čelu određene države može biti predsjednik ili premijer.

 

U Sjedinjenim Američkim Državama suverenitet ima predsjednik dok u Velikoj Britaniji vrhovni suverenitet ima parlament. Pored ovoga ustav može određivati i to da li je država centralizirana ili u obliku federacije. Sjedinjene Američke države prema ustavu federativna država. Velika Britanija (prije uvođenja pralamenta u Škotsku i skupština u Sjevernu Irsku, Wels i London) bila je unitarna država.

 

Ustav Republike Hrvatske kao nacionalno obilježje samobitne države donesen je 22. prosinca 1990., i od tada je promijenjen tri puta: 1997., 2000. i 2001. godine. Prva verzija definirala je dvodomni parlament - Hrvatski sabor, koji se sastojao od Zastupničkog i Županijskog doma, te polupredsjednički sustav. Promjenama je ukinut Županijski dom te je dobar dio ovlasti prebačen s predsjednika Republike i prebačen u nadležnost Vlade. Hrvatski ustav spada u moderne ustave. Čak 2/3 ustava sadrži norme o zaštiti temeljnih sloboda i prava. Ustav RH započinje preambulom odnosno izvorišnim osnovama. Hrvatski Ustav pripada prema broju članaka (147 članaka) i količini teksta među kraće europske ustave. Obuhvaća 9 dijelova (odjeljaka).