Dalekozor je optički instrument koji daje uvećanu sliku udaljenih predmeta. Sastoji se od dva mala teleskopa (po jedan za svako oko) pričvršćenih na okvir.

 

 

Vijkom se kontrolira fokus obaju teleskopa istovremeno. Ima i modela koji mogu izoštriti sliku za svako oko posebno.

 

 

U većini dalekozora svaki teleskop ima dvije trokutaste prizme. One preokreću sliku koja je kroz leću ušla u dalekozor, tako da sliku vidimo onako kakva je u stvarnosti, a ne preokrenutu. Osim toga, prizma omogućuje bolji stereoskopski efekt – to znači da se bolje vidi dubina slike. Obični dalekozor povećava najčešće 6, 7 ili 8 puta, a mali kazališni samo 2,5 do 4 puta. Većina leća u dalekozorima presvučena je materijalima koji sprečavaju refleksiju.

 

Što se događa kad uzmemo dalekozor da bismo npr. pogledali pticu koja sjedi na grani? Svjetlo se odbija od ptice i ulazi u dalekozor. U njemu prolazi kroz objektiv (staklenu leću). To stvara preokrenutu i zrcalnu sliku ptice. Trokutasta prizma sliku ispravlja tako da pticu vidimo okrenutu na pravu stranu.

 

Dalekozorom se mogu promatrati ptice, zvijezde, gledati s udaljenosti plahe životinje, uočavati brodovi ili zrakoplovi, uživati u koncertu, operi ili sportskom događaju. Naravno, oni se koriste i na planinarenju, kampiranju, jedrenju.

Za čišćenje ove naprave ne upotrebljavaju se sredstva za čišćenje prozora. Najbolje je s leća prašinu otpuhnuti.

 

Izum dalekozora usko je povezan s izumima u optici i s izradom sve kvalitetnijih staklenih leća. Prethodnica mu je bio teleskop, instrument za promatranje udaljenih objekata jednim okom. Teleskop je mogao imati jednu ili više leća. Najveći je problem izumiteljima prvih dalekozora bio kako oba teleskopa držati paralelno, jer ako nisu bila potpuno paralelna, davala su dvostruku sliku. Prvi je patent teleskopa prijavio Nizozemac Jan Lippershey. Od njega su nakon toga zatražili da napravi instrument kroz koji bi se gledalo s oba oka. Godine 1608., 9. prosinca, objavio je da je napravio takav instrument, no zbog slabe kvalitete taj mu je patent odbijen.

 

Još su se neki važni izumitelji bavili dalekozorom. Godine 1613. izradio ga je Ottavio Pinani, a 1645. Antonius de Rheita prvi je o tom izumu objavio znanstveni rad. Cherubin d'Orleans objavio je 1671. g. knjigu "La dioptrique oculaire", u kojoj je uz ilustracije prikazao i detalje izrade dalekozora. Godine 1702. Johann Zahn skicirao je prvi ručni dalekozor s pomičnom vezom između dvije cijevi u kojima su leće. Taj je dalekozor već sličio današnjim.

Izrada modernih dalekozora započela je s izumiteljem Ignatiom Porrom 1854. godine, a njemački optičar Ernst Abbe prikazao je na sajmu u Beču 1873. teleskop s prizmom. Prvi kvalitetni dalekozor napravljen je 1894. g. Oblikovao ga je Ernst Abbe, a izradio tehničar Carl Zeiss, čija je tvornica i danas jedna od najboljih na svijetu za izradu optičkih instrumenata.

 

Najpoznatiji su proizvođači dalekozora: Zeiss, Nikon, Pentax, Leica, Kowa, Canon, Manfrotto, Swarovski, Olympus, Bushnell, Helios, Opticron i Swift.
NAJ..., NAJ...