Kamenu treba čitati zvuk, treba mu dati svjetlo. Udarac bata otkriva je li kamen zdrav, a fina obrada daje mu svjetlo - njome se postiže da se sunčane zrake pravilno lome o njega. Na Braču ljudi već stoljećima rade u kamenu i od njega žive. On je simbol trajnosti i plemenitosti otoka i otočana.
U kamenu prepoznajemo čovjeka
Svaki udarac bata ostavlja jedinstven znamen: u kamenu prepoznajemo klesara ili kipara koji ga je obradio. A od kamena se može napraviti gotovo sve, ne samo zato što je lijep nego i zato što je vječan.
Brački kamenelom
Kamenolom je mjesto gdje se vade kameni blokovi, koji se upotrebljavaju u kiparstvu i finoj arhitekturi, za obnovu povijesnih građevina i izradu mnogobrojnih ukrasnih predmeta. Upravo su na Braču najpoznatiji kamenolomi u Hrvatskoj. Razasuti su po cijelom otoku, od Sumartina do Bobovišća.
Drveni klinovi režu kamen
Vađenje i obrada kamena počela je još u antičko doba. Taj se zanat dugo nije mijenjao. Radilo se ručno, često se moralo domišljat, kako, a znanja su se čuvala u obiteljima i prenosila s naraštaja na naraštaj.
U kamenolomu u Pučišćima nekoć su se u velike kunjere* ubacivali drveni klinovi. Oni bi se natopili vodom pa bi nabubrili i lomili kameni masiv.
Tako se radilo do pronalaska čeličnih klinova, koji su znatno olakšali taj posao.
Ručna dizalica - velika pomoćnica
Početkom 20. stoljeća, uz mace (velike čekiće za razbijanje kamena), poluge i podmetače, u kamenolomima se počela upotrebljavati i ručna dizalica na drvenoj podlozi. Kako njezina' potisna sila iznosi desetak tona, znatno je olakšala posao.
Osnovno transportno sredstvo bio je drveni rotul*, kojim su se, s pomoću paranka (kasnije vinca)* kameni blokovi pomicali po radnoj površini.
Pile, strojevi, dizalice
Danas se većinom radi modernim strojevima. Pile režu, a velike dizalice prenose kamene blokove na kamione ili brodove kojima se odvoze na odredišta.
Brački kamen krasi parlamente i palače
Mnoga prelijepa djela svjetske kulturne baštine ne bi bila to što jesu da ih nisu gradile ruke vrsnih klesara. Brački se kamen već stoljećima bijeli diljem svijeta: od zdanja na Braču i drevne Dioklecijanove palače u Splitu preko Parlamenta i Novih dvora u Beču, Parlamenta u Budimpešti i Namjesničke palače u Trstu do Bijele kuće u Washingtonu.
Jeste li znali…
… da u Hrvatskoj klesarska škola postoji samo u Pučišćima na otoku Braču
… da se prije u kamenim amforama prenosilo ulje, a danas su one isključivo ukras i suvenir
… da je Brač najveći hrvatski otok? Eliptična je oblika, dug 36, a širok između 3 i 12 km. Obala mu je duga 175 km.
*kunjere - rupe u kamenu
*rotul - drvena orikolica
*paranka, vinča - vrste dizalice; metalni kolut i konop kojim se vukla prikolica
Pripremio: Roko Kunić
|
