Kamenu treba čitati zvuk, treba mu dati svjetlo. Udarac bata otkriva je li kamen zdrav, a fina obrada daje mu svjetlo - njome se postiže da se sunčane zrake pravilno lome o njega. Na Braču ljudi već stoljećima rade u kamenu i od njega žive. On je simbol trajnosti i plemenitosti otoka i otočana.

 

U kamenu prepoznajemo čovjeka

 

Svaki udarac bata ostavlja jedinstven znamen: u kamenu prepoznajemo klesara ili kipara koji ga je obradio. A od kamena se može napraviti gotovo sve, ne samo zato što je lijep nego i zato što je vječan.

 

Kamenolom je mjesto gdje se vade kameni blokovi, koji se upotrebljavaju u kiparstvu i finoj arhitekturi, za obnovu povijesnih građevina i izradu mnogobrojnih ukrasnih predmeta. Upravo su na Braču najpoznatiji kamenolomi u Hrvatskoj. Razasuti su po cijelom otoku, od Sumartina do Bobovišća.

 

 

Vađenje i obrada kamena počela je još u antičko doba. Taj se zanat dugo nije mijenjao. Radilo se ručno, često se moralo domišljat, kako, a znanja su se čuvala u obiteljima i prenosila s naraštaja na naraštaj.

U kamenolomu u Pučišćima nekoć su se u velike kunjere* ubacivali drveni klinovi. Oni bi se natopili vodom pa bi nabubrili i lomili kameni masiv.

Tako se radilo do pronalaska čeličnih klinova, koji su znatno olakšali taj posao.

 

 

Početkom 20. stoljeća, uz mace (velike čekiće za razbijanje kamena), poluge i podmetače, u kamenolomima se počela upotrebljavati i ručna dizalica na drvenoj podlozi. Kako njezina' potisna sila iznosi desetak tona, znatno je olakšala posao.

Osnovno transportno sredstvo bio je drveni rotul*, kojim su se, s pomoću paranka (kasnije vinca)* kameni blokovi pomicali po radnoj površini.

 

Danas se većinom radi modernim strojevima. Pile režu, a velike dizalice prenose kamene blokove na kamione ili brodove kojima se odvoze na odredišta.

 

Mnoga prelijepa djela svjetske kulturne baštine ne bi bila to što jesu da ih nisu gradile ruke vrsnih klesara. Brački se kamen već stoljećima bijeli diljem svijeta: od zdanja na Braču i drevne Dioklecijanove palače u Splitu preko Parlamenta i Novih dvora u Beču, Parlamenta u Budimpešti i Namjesničke palače u Trstu do Bijele kuće u Washingtonu.

 

 

Jeste li znali…
… da u Hrvatskoj klesarska škola postoji samo u Pučišćima na otoku Braču
… da se prije u kamenim amforama prenosilo ulje, a danas su one isključivo ukras i suvenir
… da je Brač najveći hrvatski otok? Eliptična je oblika, dug 36, a širok između 3 i 12 km. Obala mu je duga 175 km.

*kunjere - rupe u kamenu
*rotul - drvena orikolica
*paranka, vinča - vrste dizalice; metalni kolut i konop kojim se vukla prikolica

 

Pripremio:  Roko Kunić