Nakon velike pobjede nad Artabanom V 224. g. po Kr. Ardesir I proglasio se kraljem nad kraljevima. Sasanidska dinastija, nazvana tako prema Sasanu, jednom od njegovih predaka, preuzela je vlast u Iranu i stvorila carstvo koje je na Istoku bilo jedina ozbiljna prijetnja Rimskome Carstvu. Sasanidi potječu iz Farsa, domovine Ahemenida, čiju su slavnu prošlost prihvatili kao svoju i jačali carstvo, uspostavljajući i obnavljajući staru iransku tradiciju. Zoroastrizam je ponovno postao državnom religijom. Sasanidsko su carstvo obilježili sukobi s Rimom. Šapur I (241 - 272. g.) pobijedio je tri rimska imperatora: Gordijan III poginuo je u bitki s perzijskom vojskom, Valerijan je zarobljen i prvi je rimski car koji je pao u ruke neprijatelja, a Filip je poražen.

 

 

U razdoblju Sasanida carska je umjetnost dosegla procvat – a središte njezina zanimanja je slavljenje kralja i isticanje njegova božanskog bića. Na velikim pećinskim reljefima prikazan je kako prima kraljevske insignije od Ahura Mazde; kada sjedi na prijestolju prilikom audijencije njegova je božanska priroda istaknuta zvjezdanim simbolima; njegove se vrline slave u prikazima lova na divlje životinje ili prikazima bitaka u kojima poražava neprijatelje. Ta želja za isticanjem apsolutne moći osobito je zamjetljiva u monumentalnoj arhitekturi palača u Firuzabadu i Ktesifonu, zidovi kojih su obloženi mramorom, statuama i reljefima od štuka, mozaicima i freskama. Ista se ideologija moći očituje na reprezentativnom, bogato ukrašenom i djelomice pozlaćenom srebrnom posuđu. Ti su predmeti izvan Irana također bili vrlo cijenjeni kao diplomatski darovi i statusni simboli.