Dušik, fosfor, arsen, antimon i bizmut čine petnaestu grupu periodnog sustava elemenata. Dušik i fosfor su tipični nemetali. Arsen i antimon su metaloidi. Oni se u određenim uvjetima ponašaju kao nemetali, a u nekim drugim uvjetima ponašaju se kao metali. Bizmut ima svojstva metala. Atomi elemenata ove grupe u posljednjoj ljusci imaju pet elektrona. Stabilne elektronske konfiguracije najčešće ostvaruju kovalentnim vezama. Ionska svojstva kovalentne veze povećavaju se od arsena prema bizmutu jer elektronski parovi u spojevima tih elemenata s nemetalima sve više pripadaju atomu nemetala.

Dušik se u elementarnom stanju sastoji od dvoatomnih molekula N2, u kojima su atomi međusobno povezani trostrukom kovalentnom vezom.

Fosfor tek na visokoj temperaturi (oko 800 °C) čini molekule P2 građene kao molekule dušika. Pri sobnoj temperaturi javlja se u tri modifikacije, kao bijeli, crveni i crni fosfor. Bijeli fosfor se sastoji od molekula P4, vrlo je otrovan, a na zraku se sam zapali. Zato ga moramo čuvati pod vodom. Molekula P4 je pravilan tetraedar s atomima fosfora u vrhovima. Svaki atom fosfora povezan je s tri susjedna atoma fosfora trima kovalentnim vezama. Točna struktura crvenog fosfora nije poznata. Dobiva se zagrijavanjem bijelog fosfora na oko 300 °C. On nije otrovan kao bijeli fosfor. Nalazi se npr. na kutijama šibica. Kad se glavicom šibice povuče po kutiji, zbog trenja povisi se temperatura na glavici koja ujedno sa sobom ponese nešto fosfora s kutije. Na povišenoj temperaturi crveni fosfor prelazi u bijeli i sam se zapali na zraku. Crni fosfor ima slojevitu strukturu. U svakom je sloju svaki atom fosfora s tri kovalentne veze vezan za tri susjedna atoma fosfora. Veze zatvaraju međusobno kuteve od 100°. Zbog toga slojevi nisu ravni nego naborani.

Arsen se javlja u dvije modifikacije. Pri povišenoj temperaturi stabilan je žuti arsen, koji se sastoji od molekula As4, građenih kao i molekule P4. Metalna (siva) modifikacija arsena stabilna je pri sobnoj temperaturi, a slična je po strukturi crnom fosforu.