 |
|
 |
|
|
| Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima: |
|
| |
|
|
Kameno doba, Bura, Feudalizam, Rimska republika, Muzej, Križarski ratovi, Litosferne ploče, Vjetar, Seoba naroda, Plašt, Zvijezde, Župan, županije, Kralj, Filipike, Koncentracijski logor, Obitelj, Civilizacija, Sila teža, Arapska kultura, Gotika, Egejske civilizacije, Ustav, Atena, Kmet, Estuarij, Ratni zločini, Rimsko carstvo, Stanica, Senior, vazal, Polja u kršu, Suverenitet, Mora, Temperatura, Knez, Plebejci, Sige, Močvare, Vrijeme, Mitologija, Sumračnica,
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
| Vrijeme |
|
ALI, JE LI TO VRIJEME?
Ne. Još jednom, vrijeme je kratkoročna situacija. Znate kakvo je vrijeme danas. Vruće je, hladno je, kakvo god. No, da vas premjestimo na neku nepoznatu lokaciju, znali biste samo vrijeme. Ne biste znali u kakvoj se klimi nalazite.
Klima ima u sebi ideju dugoročnosti koja je čini korisnom. Odjeli prognoziranja vremena još uvijek imaju problema sa prognoziranjem tjedan dana unaprijed. No znanstvenici imaju toliko informacija glede dugoročnih modela da su u mogućnosti reći kakva će klima biti šest mjeseci unaprijed. To je opće znanje, ali često neprecizno.
Klimatolog bi bio u mogućnosti da kaže: Biti će toplije i sa manje padalina u slijedećih šest mjeseci. No prognostičar vremena ne bi bio u mogućnosti dati vam bolju ideju glede toga kakvo će vrijeme biti dva tjedna od danas.
Vrijeme ima nekoliko potpuno različitih značenja ovisno o objektivnom i subjektivnom kontekstu u kojem se definira. Vrijeme u užem smislu je mjera promjene, a u svakodnevnom govoru se najčešće koristi za oznaku onoga što nam trenutno pokazuju satovi ili pak za opis i komentiranje trenutne atmosferske situacije.Meteorološko vrijeme je stanje atmosfere nad određenim mjestom u određenom kratkom vremenskom periodu. Stanje atmosfere je skup njenih fizičkih obilježja: temperature i vlage zraka, vrste i količine oborina, smjera i jačine vjetra, tlaka zraka, insolacije, naoblake, pojava poput munja i pijavica... Dio meteorologije koji se bavi prognoziranjem vremena (fizičkih obilježja atmosfere) zovemo sinoptička meteorologija. Za razliku od vremena, klima je prosječno stanje atmosfere nad određenim mjestom u određenom duljem razdoblju (obično 30-godišnjem) uzimajući u obzir prosječna i ekstremna odstupanja.
Subjektivno meteo vrijeme doživljavamo obojeno emocijama, pa može biti lijepo ili ružno. Funkcija emocija je pojednostavljivanje složenih skupova podražaja i njihova primarna evaluacija u terminima ugode i neugode. To nam omogućuje brzu prilagodbu - adaptivno reagiranje na situaciju. I protok vremena u užem smislu procjenjujemo na razne načine, pa nam npr. vrijeme ispunjeno dosadom subjektivno sporije prolazi, nedostaju nam podražaji koji bi nas zaokupili. Protok vremena može nam biti dosadan i usporen ili pak brz i toliko ispunjen da nam ponestaje vremena. Dakle, vrijeme doživljavamo kroz količinu događaja koji ispunjavaju i zaokupljaju naše misli i aktivnosti, a atmosfersko vrijeme doživljavamo u terminima posljedica koje određeni okolinski uvjeti mogu imati na naše opće funkcioniranje. Uvažavajući utjecaje atmosferskih promjena na zdravlje popularnom je postala i biometeorološka prognoza |
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
