Važnost vode za održavanje života, za njegovo bujanje i puninu izuzetno je velika. Što više, život kakav poznajemo na Zemlji bez vode je nemoguć.

Znanstvenici su mišljenja da je život nastao u vodi. Naravno ovo je samo hipoteza i teško ju je dokazati, ali i obezvrijediti. Međutim, život kao pojava i stvarnost usko je povezana s vodom. Stoga je čovjek od svojih početka imao poseban odnos prema vodi. Tako su antički filozofi imenovali vodu jednim od četiri prapočela. U raznim kulturama, civilizacijama, religijama voda je tijekom povijesti imala i religiozno-obredno značenje. Ima ga i danas.

Vodena masa prekriva čak 71% površine našega planeta. Međutim i uz tu činjenicu danas se sve više osjeća nedostatak kvalitetne, pitke vode. Posebno to dolazi do izražaja u nekim dijelovima Zemlje. A u idućim desetljećima i stoljećima to će možda biti i žarište sukoba između pojedinih država. Razlog tome treba tražiti u činjenici da je samo mali dio vodene mase na Zemlji prikladan za piće, te u neprestanom onečišćavanju tih voda od strane čovjeka. Stoga je nužno vodu štititi i čuvati. Čak i zakonskim odredbama.

Međutim, nije samo pitka voda u opasnosti. Oceani i mora također su ugroženi od raznih onečišćivača. Svuda gdje dopire naša, današnja civilizacija dolazi do onečišćenja. Čak i duboka podmorja nisu pošteđena te pošasti naše civilizacije. Stoga nije ni čudno da su se i vlade svih država osjetile ponukanim progovoriti u zaštitu okoliša, a posebno voda.

 

 

Koliko je danas poznato, u našem sunčanom sustavu jedino na Zemlji postoji voda u tekućem stanju. I to u izobilju. Naravno da ova pojava izaziva nekoliko pitanja na koje znanost danas ne može dati zadovoljavajući odgovor. Tako se postavlja pitanje o porijeklu vode na našoj Zemlji. Također se postavlja pitanje o razlozima postojanja vode samo na našem planetu. Nije cilj ovoga članka tražiti odgovore na ova pitanja nego ukazati na rasprostranjenost vode kao i na njenu važnost.

Vode na Zemlji dijelimo na morske i kopnene. U morske spadaju oceani i mora, a u kopnene rijeke, jezera, podzemne vode, te vode u obliku leda i snijega. Sam raspored i razdioba vodene mase na našoj Zemlji vrlo je zanimljiv. Površina našega planeta velikim dijelom pokrivena je vodenom masom. Tako vodene mase čine 70,8% ukupne povšine naše zemlje, a kopneni dio iznosi samo 29,7%, odnosno 1,32 milijarde km3 . Slatka voda tvori vrlo maleni dio vodene mase na nešem planetu i to u ovim oblicima: ledenjaci i snijeg na polovima čini 2,14% ili 29,1 milijarde km3 ukupne količine vode, voda u atmosferi čini 0,001%, odnosno 0,0136 milijardi km3 , površinska voda tvori 0,017%, odnosno 0,23 milijarde km3 , i na kraju voda temeljnica 0,625% odnosno 8,2 milijarde km3.

Zanimljive su još i neke činjenice u vezi s vodenom masom. Tako srednja dubina oceana je oko 3700 m, dok srednja visina kopna iznosi samo 870 m. Volumen mora veći je za oko 10 puta od ukupnog volumena kopna koje se nalazi iznad površine mora. I ovi odnosi pokazuju kolika je vodena masa na nešem planetu.

Postoje i brojne razlike između morske i kopnene vode. Najznačajnija razlika je u kemijskom sastavu. Tako kopnene vode sadržavaju uglavnom karbonate i sulfate dok u morskim vodama dominiraju kloridi. Naravno da to utječe i na živi svijet kako jednog tako i drugog životnog prostora. Kopnene vode po svom postanku spadaju u takozvane “mlade” vode i nastale su nakon ledenog doba. Morske vode su takozvane “stare” vode, nastale su mnogo prije i to je početaknastajanja vode na našoj Zemlji. Morske vodene mase su povezane premda je njihova površina iznimno velika.

Može se reći da su one u neprestanom pokretu putem morskih struja. Ti pokreti dešavaju se vertikalno i horizontalno što uzrokuje vrlo slične kemijske i fizičke osobine morske vode. Ako more promatramo kao životni prostor tada ono obuhvaća dva elementa: morsko dno i morsku vodu. I jedan i drugi prostor imaju svoje posebnosti u odnosu na živi svijet. Kopnene vode su naprotiv odvojene i tvore zasebne cjeline, čije su površine vrlo malene.