Hrvatska je jedna od sretnih zemalja u čijim čistim rijekama i potocima živi vidra - vesela i brza životinja.
VIDRINA JE KUĆA "SPETLJANA" PODVODNA JAZBINA
Vidra nastanjuje padine uz obalu. Jazbina joj je nalik na čep i nalazi se oko 50 cm od površine vode. Najčešće ima hodnik koji spaja prostoriju gdje vidre borave s otvorom poput dimnjaka kroz koji prolazi zračenje. Vidra naročito voli smještaj u korijenju stabla.
VIDRA LJUBI U SVIM GODIŠNJIM DOBIMA
Vidra se pari u svako godišnje doba, ali su joj malo draži za ljubav veljača i lipanj. U gnijezdu male vidre pijuču kao pilići. Kad zovu u pomoć ili kad traže hranu, ispuštaju lagani fićuk, koji podsjeća na onaj što ga ženke ispuštaju kad pozivaju na parenje.
VIDRA JE VESELJAK - SPUŠTA SE NIZ BLATAN TOBOGAN CIJELI DAN
Vidra ima beskrajnu potrebu da se troši. Ona se baca s velikim veseljem u aktivnosti, u igre sa svojim sestrama i svojom braćom. Igra je za vidre vrlo značajna. U vodi se majka zabavlja sa svojom djecom simulirajući borbu i hvatajući ih za rep. Na zemlji se zabavlja vukući ih uzduž blatnjava, ledena ili snježna spusta. Majka se sanjka prva, zatim se penje gore i bezbroj puta pokazuje svojim mladima spust.
VIDRICA - SPRETNICA I STRPLJIVICA
Kako vidra lovi uglavnom noću i po snijegu, potrebna joj je nevjerojatna spretnost i strpljivost. Sposobna je ostati dugo pod vodom. Kao upravljač koristi svoje stražnje noge i rep. Ribe čine 50 do 90 % njezine prehrane. Kad nacilja svoj plijen, slijedi ga i ubrzo, ako nije velik, zgrabi ga prednjim nogama ležeći na leđima. Izluđuje rakove, riječne ptice, glodavce i patke. Po zimi izdubi u ledu rupu i lovi pod vodom.
VIDRICA IDE ONAMO GDJE JE ČISTA VODICA
Zagađenost rijeka prava je nevolja za vidru jer ona voli izrazito čiste vode. Rijeke koje zagađuje industrija pravi su otrov za vidre. Polyclorobiphenol (teškog li naziva?), kemijsko sredstvo koje je potrebno za proizvodnju plastike, navodno nije štetno jer odlazi u zrak, ali se vraća s kišom i pada na biljke, a to je vrlo štetno za vidru.
HEJ, VIDRA JE U OPASNOSTI!
Do početka XX. st. vidra je bila rasprostranjena po čitavoj Europi. Nakon 1950. godine broj joj se sve više smanjivao, pa je 1972. godine vidra proglašena zaštićenom vrstom zahvaljujući ljudima koji su se borili za njenu zaštitu. Do tada je često bila progonjena zbog svoga lijepog krzna. Cijena njezina krzna dosizala je vrlo velike iznose. Danas je izlov manji, ali je prate druge nevolje.
Mnogi prirodnjaci žele ponovo dovesti vidre u naše potoke znajući da je to korisno za stanovništvo, jer gdje živi vidra područje je zdravo. To nije jednostavno i zato na to treba gledati kao na mogućnost koja će se ostvariti u duljem vremenskom razdoblju. Važno je da ljudi shvate da je vidrina prisutnost dragocjena. Dragocjena je jer pokazuje kvalitetnu okolicu, a osobito kvalitetnu vodu. Važno je da djeca shvate kako je vrlo dobar znak ako je vidra ; blizu nas, makar i ne znala zašto.
Jeste li znali...
... da je vidra sisavac, proždrljiva je i vrlo značajna među sisavcima
… da je dugačka metar do 1,37 m uključujući i rep, a teška je od 5 do 12 kg
… da zrelost postiže sa 2 ili 3 godine života i okoti jedno mladunče ili dva, a rijetko tri ili četiri mladunčeta
… da male vidre progledaju nakon tridesetak dana
… da vidra nastanjuje Europu, Aziju, sjevernu Afriku i Indoneziju da duže živi u zoološkom vrtu (do 15 godina), a u prirodi kraće (do 10 godina)
… da je u Europi zaštićena? |
