Claudius (Klaudije) Galen (c.AD 129 - c.AD 216)

Nakon Hipokrata, najslavniji liječnik antičkoga svijeta bio je Klaudije Galen. Od Oca medicine dijelilo ga je gotovo šest stoljeća, a medicina je u tom razdoblju ostvarila znatan napredak.

Galen je bio rodom iz Pergama, bogate rimske provincije u zapadnoj Maloj Aziji. Njegov otac Nikon, od kojega je primio osnovnu naobrazbu, bio je imućan arhitekt pa je odigrao vodeću ulogu u projektiranju i gradnji monumentalnih građevina koje su postale poznate u rimskom Pergamu. Nikon se pobrinuo da njegov sin dobro upozna grčku književnost, umjetnost i jezik. Uz to je zahtijevao da Galena poučavaju i najpoznatiji učitelji filozofije. Kao mlad student, Galen se hvalio svojim poznavanjem Platona i Aristotela, a u svojim je raspravama primjenjivao stoičke kategorije, prezirući filozofiju epikurejaca u svim njenim oblicima. Nikon je sinu dao ime Galenós (Galenós na grčkom jeziku znači »miran, spokojan«) i premda se Galen na posljetku razvio u čovjeka plemenita karaktera, imao je i izraženu sklonost sukobima.

Uspjeh „čudotvorca“ u Rimu

Godine 130. Aleksandriju je posjetio car Hadrijan te iskoristio prigodu da u Museionu postavi nove profesore. Dovršivši školovanje u Aleksandriji, Galen se vratio u svoj rodni grad Pergam i preuzeo službu medicinskog savjetnika sportašima u gimnaziju, čija je zgrada bila uz Eskulapov hram, no, nakon nekoliko godina jedna ga je pobuna natjerala da napusti taj položaj i otputuje u Rim. U toj je prijestolnici brzo postigao uspjeh, osobito kad je izliječio Eudema (poznatog peripatetičkog filozofa) i mnoge druge uglednike Rimskoga carstva. Njihove su mu pohvale priskrbile uspješnu i unosnu praksu među najboljim rimskim obiteljima, a njegova je vještina izazivala toliko divljenja da mu je donijela naslove »Paradoxologus« (Čudozborac) i »Paradoxopoeus« (Čudotvorac).

Rimski liječnici pucaju od zavisti

Većina rimskih liječnika bila mu je međutim zavidna i zamjerala mu uspjeh ponajprije zato što medicinsko znanje nije stekao u Rimu, nego u suparničkom gradu Aleksandriji, a što je bilo još gore, čak ni rodom nije bio Rimljanin nego tuđinac, Grk.

Secirao majmune, pse i svinje

Medicinska je praksa u to doba u Rimu bila spala na niske grane, a Galen nije ni pokušavao skriti svoj prijezir prema neznanju, nadriliječništvu i potkupljivosti rimskih liječnika. Nakon očeve smrti, napustio je Pergam i kratko boravio u Smirni. Nakon nekoliko kratkih putovanja napokon je stigao u Aleksandriju, gdje je ostao prilično dugo te učio, izvodio pokuse i pisao. Za razliku od Herofila i Erazistrata, Galen je odlučio ne secirati ljudska tijela, nego je svoje pokuse i promatranja obavljao na majmunima, psima i svinjama.