Starije kameno doba polako je, ali sigurno prolazila Čovjek je spoznao da sjemenke koje su pale na tlo, nakon nekog vremena proklijaju i donose nove plodove. Uhvaćene životinje, posebice mladunčad, čovjek je s vremenom pripitomio. Ljudi su tako počeli obrađivati zemlju i uzgajati životinje. Više nisu ovisili o lovu i sakupljanju hrane, već su je sami proizvodili. Bilo je to jedno od najvećih otkrića u povijesti čovječanstva. To razdoblje nazivamo mlade kameno doba. Trajalo je od otprilike 8.000. do 3.500. godine prije Krista. Kameno oruđe i oružje više nije bilo grubo, već jako uglačano.

 

Ribolov je i dalje ostao važan izvor hrane. O tome svjedoče sačuvane i koštane udice, utezi za mreže i harpuni.

 

Medu prvim životinjama koje je čovjek pripitomio, bile su ovce i goveda. Od tih životinja ljudi su dobivali meso, mlijeko i kožu. Od vune su počeli izrađivati tkanine. U čuvanju životinja čovjeku je pomagao njegov vjerni prijatelj - pas.

 

Glina je vrsta zemlje koja se može lako oblikovati. Od nje su ljudi izrađivali posuđe za čuvanje hrane, vode i drugih stvari. GIinene posude u početku su sušili na suncu. No, kad su ih počeli peći, otkrili su da posude postaju čvršće i trajnije. Tako je započela proizvodnja keramike.

Ratari i stočari više nisu morali seliti u potrazi za hranom već su mogli živjeti na jednom mjestu.

Stoga su počeli graditi prve stalne nastambe. Bile su to zemunice ili poluzemunice - kuće ukopane u zemlju i prekrivene drvom i slamom. 

Žito se mljelo s pomoću dva kamena. Bio je to prvi žrvanj. Zamisli samo koliko je vremena bilo potrebno da se jedna posuda napuni brašnom.

 

Ljudi su najviše uzgajali žitarice. Kako u to vrijeme nisu poznavali metale, srpove su izrađivali od drveta, kostiju životinja ili njihovih vilica. Pogledaj kakvim srpom žanje muškarac prikazan na slici? 

Pripremila: Vesna Đurić