Naslovnica
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima:
Perzija, Crta (lenta) vremena, Križarski ratovi, Župan, županije, Sila teža, Karolinzi, Bura, Romantizam, Mezopotamija, Filipike, Vrijeme, Helenizam, Prozirnost, Helenizam, Senior, vazal, Obitelj, Legenda, Benediktinci, Litosferne ploče, Klasicizam, Ljudska prava, Piramide, Obalni reljef, Senat, Unitarijanizam, Religija, Građa zemlje, Olimpijske igre, Povijesni izvori, Pokrštavanje, Jezgra, Legija, Grčki gradovi, Socijalizam, Meridijani i paralele, Arhiv, Heleni (Grci), Kršćanstvo, Jugo, Sumračnica,
Vrati me korak natragSretna škola - početna stranica
Sfinge na pročeljima hrvatskih građevina

Jeste li prolazeći mimo zgrada uočili neobične životinjske likove na pročeljima? Ima tu različitih životinjskih, fantastičnih likova 

TKO SU SFINGE?

Sfinga je biće s lavljim tijelom, a ovnovom, sokolovom, jastrebovom ili ljudskom glavom. Sfinge su u cijeloj Europi, Sjevernoj Americi, dijelu Afrike i Bliskog istoka.

Poznate egipatske sfinge čuvale su ulaze u gradove i svetišta, a prikazane su kao lavovi u ležećem položaju s ljudskom, ovnovom, sokolovom  ili jastrebovom glavom. U starom Egiptu bile su simbol moći i budnosti.

Grčka sfinga ima ženski lik, a umjesto u ležećem položaju, vidimo je kako sjedi na stražnjim šapama. Prikazana je sa ženskom glavom, grudima i orlovim krilima premda nikad u letu. Zbog ujedinjene snage lava i ljudske inteligencije opasan je neprijatelj. Naime, sfinge su vrlo inteligentne, uživaju u zagonetkama koje postavljaju putnicima namjernicima te ih okrutno kažnjavaju ne znaju li na njih odgovor.

SFINGE U HRVATSKOJ

Dakle, tu našu domaću sfingu možete vidjeti širom Hrvatske. U Zagrebu na palači Vranitzany, na uglu Berislavićeve i Gajeve ulice (više o njoj možete pročitati u knjizi „Usnuli čuvari grada Zagreba“   spomenutih autora). U Splitu je sfinga na Peristilu Dioklecijanove palače, ali i na zidu srednjovjekovne zgrade u Papalićevoj ulici broj 14. Naime, na toj zgradi ugrađena je glava sfinge koja potječe iz Egipta, stara je vjerojatno nekoliko tisuća godina, a u Split je dopremljena još dok se gradila Dioklecijanova palača. U Osijeku su na zgradi u Reisnerovoj ulici br. 61 prikazane leteće sfinge s golemim krilima…

ODGONETNI SFINGINU ZAGONETKU

Sfingin karakter dobro opisuje grčki mit koji priča o njezinim postupcima ispred ulaza u grad Tebu. Naime, sjedeći na vrh stijene ispred zapadnog ulaza u grad zaustavljala je namjernike i postavljala im jedno jedino teško pitanje. Neznanje se plaćalo smrću. Pitanje je glasilo:

Koje živo biće ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije, a na tri navečer? Mit dalje kaže da je jedino Edip znao točan odgovor: čovjek. Kao dijete čovjek hoda na sve četiri, u zrelo doba uspravljen je na dvije noge, a u starosti se pomaže štapom, trećom nogom. Sfinga, bijesna što je dobila točan odgovor, bacila se s visoke stijene u ponor.

Sretna knjiga - Internet trgovina