Kneza Mislava naslijedio je oko god. 845. knez Trpimir. Iako je knez Trpimir priznavao vrhovnu vlast franačkog kralja Lotara, to ga nije ni najmanje smetalo da vlada kao samostalan i jak vladar. U svomu kneževskom dvoru imao je dvorske svećenike, komornike te stalnu pratnju u koju su pored ostalih bili uključeni i najugledniji župani koji su bili Trpimirovi savjetnici i suradnici. Trpimir je između 846. i 848. g. uspješno ratovao protiv Bizanta i Venecije na moru i kopnu.

Između 854. i 860. Bugari su napali Hrvatsku koju je Trpimir s lakoćom obranio, a konačan udarac zadao im je u sjeveroistočnoj Bosni, gdje su tada graničile Hrvatska i Bugarska. Sve te pobjede dokazuju kako je Trpimir bio moćan vladar i pravi ratnik, koji je u ono doba znatno podigao ugled hrvatskoj državi u Europi. Trpimir, koji je stolovao u Klisu, nazivao se "pomoću Božjom knez Hrvata", odnosno "Trpimir, knez Hrvata" , što je prvi spomen hrvatskog imena u povijesnim spomenicima. Svoju državu nazivao je "kraljevstvo ili država Hrvatska".

Osobito je znamenita Trpimirova isprava na latinskom jeziku.
od 4. ožujka 852. g., kojom je splitskoj nadbiskupiji potvrdio darovnicu svoga prethodnika Mislava te joj je još darovao crkvu sv. Jurja u Putalju. Knez Trpimir bio je veoma pobožan i za svoje vrijeme naobražen čovjek. Tako je u Rižinicama pokraj Klisa dao sagraditi samostan i crkvu sv. Petra te je pozvao nekoliko redovnika-benediktinaca koji su se nastanili u samostanu odigravši značajnu ulogu u vjerskom i prosvjetnom životu te širenju pismenosti