Neke boje često dovodimo u vezu sa godišnjim dobima. A otkuda baš te boje? O tome malo tko od nas razmišlja. Mi kemičari, naravno znamo odgovor i na ta pitanja. Boje u biljnom svijetu koje nas asociraju na različite periode u godini, dolaze od pigmenata. Najuočljiviji su pigmenti u listovima i plodovima, a boje koje na listovima najčešće viđamo su zelena, žuta i crvena.
 
Zeleni pigment potiče od klorofila

 

Klorofil se nalazi u kloroplastima. Zelene je boje jer upija crveni i plavi dio spektra sunčeve svjetlosti i uz pomoć te energije u procesu fotosinteze stvara kisik i ugljikohidrate od vode i ugljik-dioksida. Klorofil se pod utjecajem sunčeve svjetlosti i razlaže, pa biljka tijekom proljeća i ljeta mora stalno nadomještati klorofil da bi mogla rasti i razvijati se.

Žuti pigment potječe od beta-karotena

 

Beta-karoten je žuti pigment. Apsorbira plavi i zeleni dio spektra sunčeve svjetlosti. U listu se beta-karoten nalazi pored klorofila i s obzirom na to da je stabilniji od klorofila ostaje u listu i kada u jesen klorofil nestane.

Crveni pigment potječe od antocijanina

 

Antocijanini su grupa spojeva čije molekule možemo izvesti iz strukture prikazane na slici iznad. Najčešće su plave ili crvene boje. Boja antocijanina zavisi od pH vrijednosti, tako da su u kiselijoj sredini antocijanini crveni, a u manje kiseloj sredini boja se mijenja od ljubičaste do plave. Za stvaranje antocijanina u plodovima nekih biljaka (jabuke na primjer) potrebna je visoka koncentracija ugljikohidrata i intenzivno prisustvo sunčeve svjetlosti. Zbog toga je jabuka često sa jedne strane (one izložene suncu) crvena, dok sa druge nije.