«Danas sam bacio radio kroz prozor», pjevala je zagrebačka rock-grupa Film. Bez obzira na to koliko je radioaparata već bačeno kroz prozor ili na smetlište, taj će izum još dugo, dugo biti uz nas.
1921. stanovnici SAD-a imali su 50 tisuća radioprijamnika, a samo godinu dana poslije, 1922. g., radio je imalo 99% američkih domova.
Putuju nevidljivi valovi
Za razvoj radija zaslužna su u prvom redu otkrića vezana na polju elektriciteta. Na temelju njih već je u 19. stoljeću Morse izumio telegraf, a Bell telefon. No za oba su izuma trebala žice, pa su se napori znanstvenika usmjerili prema bežičnoj telekomunikaciji. Krajem 19. stoljeća škotski profesor James Clerk Maxvell dokazao je matematički da se magnetski valovi mogu slati na daljinu. Njemački znanstvenik Heinrich Hertz tu je teoriju dokazao pokusima. Po teoriji elektromagnetskih valova valovi različitih frekvencija* putuju kroz isti medij. To može biti atmosfera (zrak), ali i vakuum*.
Farmer sastavio radio
Farmer iz američke savezne države Kentuckv Nathan Stubblefield demostrirao je 1872. g. bežično prenošenje signala. Svoj izum nije htio prodati zainteresiranim kompanijama ni za pola milijuna dolara. Ali na jednoj demonstraciji u Washingtonu netko je ukrao njegovu "tajnu kutiju". Bio je uvjeren da je sve što se nakon toga izumilo na tom polju pokradeno od njega, no to se nikad nije dokazalo.
Sretan ti 126. rođendan, radio!
Veliki korak prema radiju kakav danas poznajemo napravio je talijanski fizičar Guglielmo Marconi. Izumio je 1874. godine bežični telegraf, a 1896. g. i antenu za primanje i slanje signala, tj. radiovalova. Radio je rođen! Prošlo je svega nekoliko godina, a Marconi je svojim aparatima već mogao slati signale u Veliku Britaniju te na samom početku 20. stoljeća (1901. godine) i preko Atlantika. No to je još uvijek bilo samo bežično slanje Morseova koda, a ne radioprograma za slušatelje.
Tko je tata radija
Treba svakako spomenuti da se Marconijev izum uvelike oslanjao na otkrića do kojih je prije njega došao Nikola Tesla, Srbin rođen u Hrvatskoj. On je tvrdio da je Marconi za svoje aparate upotrijebio čak 17 njegovih izuma.
Dakle, ne može se reći da je Marconi "otac radija", nego je radio rezultat brojnih dostignuća mnogih znanstvenika i izumitelja.
Iskre frcaju i skaču
Prvi se radioodašiljač* sastojao od posude i navoja žice, a slična naprava služila je i za primanje signala. Kada bi se posudu naelektriziralo, iskre s nje skakale bi na drugu posudu -signal je bio poslan. Mjereći brzinu tog skoka, znanstvenik Heinrich Hertz ustanovio je da signal putuje brzinom svjetlosti.
Radio je progovorio
Izum koji je pomogao da se magnetskim valovima osim Morseovih znakova, odašilju i zvukovi bila je vakuumska diodna cijev Ambrosa Fleminga i vakuumska triodna cijev Lee De Fresta. Kvaliteta zvuka poboljšala se otkrićem ultrakratih radijskih valova, tj. FM-a. Razvoju radija pridonijeli su još mnogi izumi, zahvaljujući kojima se signal mogao pojačati, očistiti od suvišnih šumova i sve se bolje prenositi.
Prve radiostanice same su izrađivale vakuumske cijevi, no kako je stanica bilo sve više i više, cijevi su se počele industrijski proizvoditi i usavršavati.
Radijska groznica
Dugo je radio bio samo sredstvo za slanje i primanje poruka. Osobito se važnim pokazao u ratnim akcijama u Prvom svjetskom- ratu. No vrijednost tog izuma kao sredstva za emitiranje programa koji bi bio namijenjen širokoj publici shvatio je 1916. g. David Sarnoff.
Vrste radioprijamnika
Prvi radioprijamnici imali su triodne vakuumske cijevi. Današnji se izrađuju novom tehnologijom: vakuumske cijevi zamijenili su tranzistori (poluvodički elementi).
Proizvođači
Radioprijamnici proizvode se u mnogim zemljama, ali i tu prednjače Japan, SAD, Južna Koreja i Europska unija, tehnološki najnaprednije zemlje.
Naj..., naj...
• Najmanji radioprijamnik napravljen je prošle godine u Bangladešu. Osmislio ga je i izradio Didarul Islam Didar. Njime se već koristi više od 400 kompanija: ugrađuju ga u naprave koje moraju primati signale - radioaparate, uređaje za daljinsko upravljanje, igračke...
• Najveći je radioprijamnik u Portoriku. On ne služi za slušanje, zemaljskih radijskih programa nego osluškuje signale iz svemira.
• Prvi radioprogram emitirao je profesor Reginald Aubrev Fessenden na Badnjak 1906. godine. Na programu je bio violonski solo i još nekoliko skladbi te profesorov govor.
• Prvi put je na radiju zapjevala jedna pjevačica 16. prosinca 1907. g. Bila je to Eugenia H. Farrar.
• Prva komercijalna radiopostaja bila je postaja 8MK. Proradila je 1920. godine.
Radio danas
Danas je radio jedno od sredstva masovnog komuniciranja. Prenosi vijesti, razgovore, glazbu, sportska zbivanja, emitira reklame, obrazuje i zabavlja.
Posebna vrijednost
On je i vrlo jeftino i efikasno sredstvo za obavještavanje. Zahvaljujući radiju na mnogim su područjima stanovnici u vrijeme Domovinskog rata, ali i drugih ratova u 20. stoljeću, dolazili do informacija važnih za preživljavanje. Osim toga on je utro put izumu za slanje pokretnih slika na daljinu – televiziji.
Opasnosti
Poput mnogih čovjekovih izuma i radio krije neke opasnosti, npr. širenje neistina. Koliko snažno i sugestivno sredstvo on može biti, pokazao je 30. listopada 1938. godine prijenos radijske drame Orsona VVellesa "Rat svjetova". Unatoč stalnim upozorenjima da je riječ o drami, a ne stvarnom događaju, slušatelji su povjerovali da se Marsovci doista spuštaju na Zemlju pa je izbila panika.
Preporuka djeci
Slušajte dječje i obrazovne programe različitih radiopostaja. Slušanje radio programa puno više potiče maštu od gledanja televizije i daje više slobode. Pokušajte jedan dan u tjednu ne gledati televiziju i posvetiti se slušanju radija.
*frekvencija - broj titraja u sekundi, npr. električnih valova
*vakuum - potpuna praznina, zrakoprazan prostor
*radioodašiliač - naprava za slanje radiosiganala
Pripremio: Josip Štilinović
|
