Prve leće datiraju iz 721. godine prije Krista, ali se ne zna jesu li se rabile za povećavanje slike predmeta koji se želio promatrati ili kao ukras. Zna se, međutim, da su Kinezi upotrebljavali leće za naočale prije Europljana. No mikroskopu je prethodio teleskop, kojega su osnova također leće.

 

U 16. stoljeću izumljeno je povećalo od samo jedne leće. To je povećalo u Engleskoj nastavila usavršavati obitelj Digges, a u Nizozemskoj usavršavali su ga optičari Hans i Zaccharias Janssen. Smatra se da su Jansseni izumili mikroskop. Taj prvi mikroskop već je imao dvije leće. Bio je dugačak oko jedan metar, a povećavao je samo 10 puta. U početku služio je plemstvu za zabavu. Prvi čovjek koji je mikroskop pravilno upotrijebio, a i izradio ga mnogo kvalitetnije od Janssena, bio je Antony van Leeuwenhoek.

 

Van Leeuwenhoek polirao je male staklene kugle sve dok nije dobio leće koje su povećavale čak 270 puta.

Te je leće iskoristio za izradu prvog mikroskopa što je poslužio svrsi koju i danas ta sprava ima. Izradio ih je oko 400. On je konveksnu leću* učvrstio na metalni nosač, a sliku je izoštravao s pomoću vijaka na nosaču. Prvi mikroskopi zahtijevali su vrlo dobro osvjetljenje i puno strpljenja. Van Leeuwenhoek svoj je izum ipak uspješno rabio za istraživanja, pa je otkrio bakterije, spermije, krvna zrnca i još mnogo mikroorganizama. Proučavao je i tkiva biljaka i životinja te minerale i fosile.

POVEĆANJE DO 200 PUTA

Mikroskopi s više leća izumljeni su oko 1595. godine, četrdesetak godina prije Leeuwenhoekova rođenja. Na njima su u 17. st. radili Robert Hooke u Engleskoj i Jan Swammerdam u Nizozemskoj. No njihovi su mikroskopi mogli povećavati samo do 30 puta. Leeuwenhoekov je bio bolji zato što  je on puno bolje brusio leće od svojih prethodnika. Bio je i vrlo revan pa je o svojim otkrićima i zapažanjima redovito pismeno obavještavao Britanski kraljevski institut. Zato se toliko zna o njegovu radu

 

Svi današnji mikroskopi sastavljeni su od nekoliko leća. Ona najbliža promatranom predmetu zove se objektiv.

Mikroskop je jedan od izuma koji je najviše pridonio razvoju znanosti. Već spomenuti Hooke je otkrio da su sva živa bića sastavljena od stanica. Njegova knjiga "Micrographia" vjerojatno je i nadahnula Leeuwenhoeka. Francuski kemičar i biolog Louis Pasteur ne bi nikad otkrio uzročnika bjesnoće da ga nije vidio kroz mikroskop. Zahvaljujući toj spravi otkriveni su u 19. st. i uzročnici kolere i tuberkuloze.

  

U 18. stoljeću mikroskop je poboljšan mehanički – postao je stabilniji, a i fokus mu je sada bio bolji. No pravi je procvat ovaj izum doživio u 19. st. Tome su najviše pridonijeli Carl Zeiss, koji je proizvodio leće vrhunske kakvoće, Ernst Abbe, koji je proučavao teorijske osnove optike* i Otto Schott, koji je izvodio pokuse na optičkom staklu.

Izum akromatske* leće još je poboljšao mikroskopiju. Chester More Hali primijetio je da leće od jedne vrste stakla zakrivljuju boju više, pa je postavio dvije, jednu za drugom, kako bi se poništio efekt loma svjetlosti.

 

Danas su najkvalitetniji proizvođači mikroskopa Olympus, Nikon, Zeissi Leica.

 

• Najmanji mikroskop na svijetu, svega nekoliko centimetara visok, širok i dug, izrađen je nedavno po narudžbi Europske svemirske agencije. Upotrijebit će se za istraživanja u svemiru.
• Današnji najveći svjetski mikroskopi nisu optički, nego elektronski. Mogu težiti i do sedam tona. Njima se promatraju  atomi.

 

U 16. stoljeću, a izumili su ga Hans i Zacchanas Janssen iz Nizozemske. Imao je dvije leće. Povećavao je samo 10 puta. Prvi mikroskop s tri leće izumio je u 17. stoljeću Robert Hooke.

 

Svuda u znanosti, a osobito u medicini.

 

Izravnaj metalnu spajalicu malim kliještima. Na kraju napravi kružnicu promjera oko 1,5 mm. Nastoj metal ne ogrepsti. Naulji kružnicu. Umoči je u vodu, najbolje destiliranu, te polako izvuci. Kapljica vode na kružnici
trebala bi se ponašati poput leće - Dobit ćeš povećanje od oko  2 puta.

 

* konveksna leća – leća koja skuplja snop svijetlosti, za razliku od divirgentne koja taj snop raspršuje
* akromatska leća - leća koja sprječava stvaranje boja u zraci svjetlosti i tako daje jasniju sliku pod mikroskopom

* optika - znanost o svjetlosti