|
|
|
|
|
Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima: |
|
|
|
Feudalna davanja, Prvi svjetski rat, Stanica, Riječni (fluvijalni) reljef, Koncentracijski logor, Estuarij, Predromanika, Plemić, Bura, Helenizam, Republika, Barbari, Delta, Arapska kultura, Ekvator, Demos, Računalo, Špilja, Rimska vojska, Meridijani i paralele, Geografska karta, Litosferne ploče, Planeti, Pučki tribuni, Komunizam, Holokaust, Križarski ratovi, Heleni (Grci), Rimsko carstvo, Diktator, Karolinzi, Olimpijske igre, Knjižnica, Oceani, Mjerilo, Drugi svjetski rat, Termometar, Padaline, Kršćanski simboli, Klasicizam,
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Vrijednost spoznaje stečene analogijom |
|
Da li je zaključak dobijen analogijom siguran ili nudi samo oblik vjerovatnoće i pretpostavke?
Potpuno je jasno da sličnost dviju stvari iz jednog aspekta ne može biti cjelovit dokaz za njihovu sličnost u svim aspektima. Kako je samo čest slučaj da dvije osobe iz jedne porodice idu u istu školu i u isti razred, a da se razlikuju u svim aspektima, kako stečenog znanja, tako i morala i desetine drugih stvari. Zbog toga je rečeno da analogija ne nudi ništa više osim vjerovatnoće. Naravno, moguće je da zbog mnoštva sličnosti dviju strana analogije ona dostigne stepen veće vjerovatnoće, ali nikada neće preći granicu sigurnosti i uvjerenja. Zbog toga je u epistomologiji vrijednost analogije slabije ocijenjena od dedukcije i indukcije. Dedukcija nudi siguran rezultat, indukcija konjekturu, a analogija vjerovatnoću. Razlog zašto indukcija pruža konjekturu, a analogija vjerovatnoću leži u tome što indukcija predstavlja zbroj vjerovatnoća, tj. vjerovatnoće se ponavljaju, a analogija je utemeljena samo na jednoj vjerovatnoći.
Zapažanje: Već je rečeno da indukcija utemeljena na uzročnosti, tj. kada se na osnovu poznatog uzroka izvodi sud, iako može biti nepotpuna indukcija, ali može dati siguran zaključak. U zbilji, ovakva indukcija je utemeljena na dedukciji i terminološki se naziva iskustvo. Naprimjer, kada se nepotpunom indukcijom shvati karakteristika željeza da se širi pri velikim temperaturam, što znači da ona potiče iz prirode željeza, potom uzimajući u obzir veliku premisu, koja predstavlja univerzalan sud, a glasi da uvijek kada postoji potpuni uzrok, i posljedica sigurno postoji, izvodi se zaključak da se sva željeza šire pri većim temperaturama. Pri ovom zaključivanju korišten je općeniti zakon kauzaliteta koji je primijenjen na konkretni slučaj, što predstavlja izvođenje posebnog suda iz općeg, dakle dedukcija.
Za analogiju se također kaže isto što i za indukciju. Ako se ustanovi da je “sličnost” potpuni uzrok suda u “osnovi”, potom u skladu sa navedenim zakonom kauzaliteta sigurno se može izvesti zaključak o postojanju toga suda u “ogranku”. Ovakva analogija je utemeljena na dedukciji.
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|