Prije dvije i pol tisuće godina, Herdotus, posjetitelj iz Grčke, nazvao je Egipat «dar rijeke Nil». Egipćani su pjevali posebne himne u čast rijeci. Himna je napisana u vrijeme razdoblja imenovanog Novo kraljevstvo (koje je trajalo od 1570. do 1070. p.n.e.) :

"Hail to thee O Nile that
issues from the earth
and comes to keep Egypt alive!
÷ He that waters the meadows
which Ra created."

"O, pozdrav tebi rijeko Nil
koja tečeš iz zemlje
i oživljavaš naš Egipat!
÷ Ti koja zalijevaš naša polja
koja je sam  Ra stvorio."

 

Kako bi što bolje iskoristili poplavljena područja oko Nila, ljudi su napravili kanale za navodnjavanje i vodom zalijevali svoja polja. Čak su napravili i nasipe kako bi zadržali vodu koju su upotrebljavali za vrijeme suše. Veliko stvari ljudi su činili kao što rade danas u modernom dobu. Na neki način, slične su to stvari što su ih i Sumerci radili. Zato što su poplave dolazile u očekivanim i predviđenim razdobljima, poljodjelstvo je u Egiptu bilo lakše. Egipćani su trebali manje kooperacije nego što je to slučaj kod Sumeraca, kad su htjeli uraditi svoj posao. Kao posljedica toga gradovi se nisu razvili vrlo rano, već u kasnijim razdobljima.

 

Osim vode, drugi dar rijeke Nil bilo je debelo crno blato koje je ostajalo nakon poplava. Ovo blato napravilo je zemlju plodnijom, a poljodjelstvo je postalo produktivnije.

Rijeka Nil je ljudima darivala i druge dobrine. Ribe, guske, patke i druge riječne ptice živjele su u predjelu delte, a i  služile su kao hrana ljudima. Biljka pod imenom papirus, koja je bila dugačka i tanka, rasla je na obalama. Egipćani su uzgajali papirus i proizvodili različite stvari: košarice, sandale, čamce, materijale za pisanje itd. Riječ papir potječe od riječi papirus.

(Ljudi u Egiptu vrlo su mudro koristili dragocjene darove rijeke Nil. U ovoj zemlji plodne riječne obale, prazne pustinje, poplava i suša, crne zemlje, crvene zemlje – ljudi su nekako uspjeli izgraditi jednu od najčudesnijih civilizacija u povijesti).