Aminokiseline su "gradivni blokovi" tijela. Osim izgradnje stanica i obnove tkiva, također tvore antitijela za borbu imuno sustava protiv bakterija i virusa, dijelovi su enzima i hormona. Izgrađuju nukleoproteine (RNA i DNA); prenose kisik i pretvaraju energiju u mehanički rad u mišićima. Kada se kompletan protein razgradi u probavi dobijemo 22 sastavne aminokiseline. Osam ih je esencijalno (ne mogu se proizvesti u organizmu) a ostale neesencijalne (organizam ih može sam proizvesti uz pravilnu prehranu).

Proteini se u organizmu hidrolizom razgrađuju do aminokiselina i ponovno u organizmu se izgrađuju iz njih. Oni su bitan dio svih živih stanica.

Aminokiseline su dijelovi enzima i hormona, izgrađuju DNA i RNA, prenose kisik i pretvaraju energiju u mehanički rad u mišićima. Služe ako ishodne tvari za razne druge organizmu potrebne spojeve (enzime, hormone, pigmente…).

Esencijalne aminokiseline su one koje naše tijelo ne proizvodi samostalno, već ih je potrebno unositi hranom u organizam. Esencijalne aminokiseline se uglavnom namiruju iz namirnica životinjskog porijekla npr.: meso, riba, jaja, mlijeko, mliječni proizvodi i povrća npr.grah, leća, soja. Pravilnom prehranom unos esencijalnih aminokiselina je dovoljan i nema potrebe za suplementacijom.   
  
Sve amino kiseline u našem organizmu su iz skupine alfa, što znači da imaju dušik na prvom (alfa) ugljikovom atomu u molekuli. Dušikov atom ima na sebe prikvačen vodikov atom čime tvori amino grupu. Odatle termin "amino" u nazivu.

 

Uz nju, amino kiseline sadrže i karboksilnu grupu, poput masnih kiselina. Karboksilna grupa je osnova karboksilne kiseline i iz te je činjenice preuzeto 'kiseline' u nazivu. Karboksilna grupa je također prikvačena na alfa (prvi) ugljikov atom. Sastoji se od atoma ugljika, dva atoma kisika i atoma vodika.