„Križarskim ratovima“ nazivamo seriju vojnih pohoda od zapada prema istoku (jugoistoku) koji su se događali od 11. do 13. stoljeća. Na čelu tih pohoda bili su upravo vitezovi – vojnici profesionalci feudalnog doba.

Inicijatori križarskih ratova bili su moralni autoriteti tog doba na čelu sa Papom i Vatikanskom kurijom koja je bila prvorazredna politička i vojna sila srednjeg vijeka i bila je u stanju mobilizirati veliki broj vojnika za svoje ciljeve.

Povod za rat – pad Jeruzalema

Povod za ratne pohode je bilo osvajanje Jeruzalema, svetog grada kršćana, od strane muslimana. Razlog je pak bio više ekonomske nego vjerske naravi, što dokazuje i daljnji razvoj događaja. Ipak, ciljevi križarskih ratova nisu uvijek bili muslimani što dokazuje i opsada Zadra od strane križarske vojske, osvajanje Carigrada ili vojna protiv Katara, „krivovjernika“ s juga Francuske.

Složena situacija između klasa – uzrok ratu

Ekonomska i politička situacija je u 10. i početkom 11. st. Bila vrlo složena te je uvelike utjecala na pojavu ovakvog tipa vojnih pohoda na drugi kontinent. Naime, jačala je klasa sitnog plemstva i vitezova koji se nisu više mogli boriti protiv „vanjskih neprijatelja“ i tako zarađivati za život, već su počele međusobne borbe, ponajviše na štetu seljaka i kmetova.

To pak nije odgovaralo krupnom plemstvu i crkvi koja je živjela od rada najnižeg društvenog sloja. Tako dolazi do homogenizacije društva na najširoj bazi (kršćanstvo kao odrednica velike većine stanovništva) i konfrontacija nasuprot druge skupine (muslimana ili drugih „nevjernika“).

Uz to, sve su češći pozivi upomoć od strane Bizantskog carstva koje počinje osjećati pritisak na svojim južnim granicama od strane nadirućih arapa i Perzijanaca. Imajmo na umu da je to doba (polovica 11. st.) upravo prekretnica Kršćanske crkve i početak njezinog razdvajanja na Zapadnu (Katoličku sa sjedištem u Rimu) i Istočnu (Ortodoksnu sa sjedištem u Carigradu). Taj će crkveni sukob igrati veliku ulogu u pojedinim fazama križarskih ratova.

Na kraju valja spomenuti i dugotrajni rat na području Španjolske između kršćanskih plemića i muslimanskih Maura. Ta takozvana reconquista je imala za cilj oslobađanje Španjolske i pridonijela je osjećaju nesnošljivosti između kršćana s jedne i mzuslimana s druge strane.