 |
|
 |
|
|
| Upišite pojam ili ga odaberite među tagovima: |
|
| |
|
|
Senior, vazal, Atena, Prosvjetiteljstvo, Mitologija, Aerobni organizmi, Obitelj, Suverenitet, Knez, Ljudska prava, Povijest, Provincija, Delta, Karolinzi, Koncentracijski logor, Benediktinci, Holokaust, Grčka mitologija, Barbari, Gotika, Komunizam, Civilizacija, Arhiva, Unitarijanizam, Termometar, Pučki tribuni, Salinitet, Križarski ratovi, Helenizam, Klasicizam, Zakonik, Škrapa, Personalna unija, Arapska kultura, Ratni zločini, Jezgra, Vjetar, Sparta, Kršćanstvo, Barbari, Predromanika,
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
|
|
| Rimska povijest - Prvi punski rat |
|
Rimljani su Kartažane zvali Punima,pa su i tri rata vođena između Rima i Kartage nazvana Punskim ratovima. Sukob dviju sila bio je neizbježan nakon pobjede Rima nad epirskim kraljem Pirom.Izravan povod izbijanju I.punskog rata (264. – 241. g. pr. KR) s Kartagom bilo je kartaško zauzimanje grada Mesane (današnja Mesina), a kada je 264. g. pr. KR. rimska vojska prešla na Siciliju započeo je prvi punski rat.
Satelitska snimka Sicilije
Rimljani su zauzeli Mesanu i porazili kartašku vojsku na Siciliji te zauzeli Sirakuzu i Akragant,ali je kartaška mornarica i dalje gospodarila morem.Rim tada po prvi puta razvija mornaricu i razvija novu pomorsku strategiju opremajući svoje brodove novinbama poput kuka za privlačenje i pokretnih mostova te je u bitci kod Mila 260. g. pr. KR.rimsko brodovlje izvojevalo pobjedu,a rimski plan bio je da napadnu izravno kartaške afričke posjede te je u jednoj od najvećih pomorskih bitaka antike - bitci kod rta Eknoma 260. g. pr. KR. rimska vojska uništila Kartašku mornaricu.Rimska se vojska zatim iskrcala u Africi,ali je tamo doživjela velik poraz od kartaške vojske pod zapovjedništvom Spartanca Ksantipa.Rat je završen 241. g. pr. KR. kada se Kartaga obvezala platiti veliku ratnu odštetu Rimu te je morala napustiti Siciliju,sardiniju i Korziku tako da je Rim tim činom osvojio prvi puta područja izvan Italije.Ratovi su se djelomično vodili i u Hispaniji koja je bila kartaška kolonija i ugovorm se trabala Hispanija prepoloviti na 2 dijela gdje bi granica bila rijeka Ebro tako da jedan dio bude pod rimskom vlašću,a drugi pod vlašću Kartage.
Plaža na Siciliji
Gubitak sardinije, Sicilije i Korzike Kartaga je nastojala nadoknaditi širenjem svojih posjeda na Pirinejskom poluotoku bogatom rudama te je tamo osnovana Nova Kartaga, a Rim je u tom širenju vidio opasnost za svoje interese te su se Rimljani počeli pripremati za rat. Kartaški vojni zapovjednik u to doba bio je Hanibal koji je bio odgojen u mržnji prema Rimljanima te je njegov plan predviđao da napadne Rimljane u Italiji te je 219. g. pr. KR. zauzeo Sagunt, grad na Pirinejskom poluotoku koji je prethodno bio stupio u savez s Rimom i to je bio povod II. punskom ratu(218. – 201. g. pr. KR). U bitci kod Ticina 218. g. pr. KR. hanibal je porazio jednu konzulsku vojsku,a malo kasnije kod Trebije su poražene obje konzulske vojske te je u proljeće 217. g. pr. KR. u velikoj bitci kod Trazimenskog jezera Rimska vojska doživjela poraz. Kada je u proljeće 216. g. pr. KR. Hanibal krenuo iz Apulije rimska ga je vojska dočekala kod mjesta Kane, no tu su Rimljani doživjeli svoj najveći poraz. Nakon tog poraza kod Kane cijela južna Italija stala je uz Hanibala, a njegov novi plan bilo je širenje ratnog sukoba izvan Italije pa je sklopio savez s makedonskim kraljem Filipom V. Čime je težište rata bilo prebačeno na Pirinejski poluotok gdje ga je mladi vojskovođa Publije Kornelije Scipion pobjedio, ali nije uspio spriječiti Hanibalova brata Hazdrubala da povede pomoć bratu u Italiju, no 207. g. pr. KR. bio je poražen. Scipionova se vojska 204. g. pr. KR. iskrcala u Africi i Hanibal je bio prisiljen napustiti Italiju kako bi branio Kartagu, a u velikoj bitci kod grada Zame 202. g. pr. KR. Hanibal je doživio svoj prvi i posljednji poraz.
Rimljani tek tada zapravo počinju ratovati u velikim razmjerima i kaznili su saveznike koji su pomagali hanibalu i osvajaju Hispaniju. Osvojili su i Sjevernu Italiju (Cisalpinsku Galiju) tako da je to sada bila rimska provincija koja je na Istoku graničila s Histrima. Rim se počinje nezaustavljivo širiti i prodire prema Grčkoj te se upliće u politiku Male Azije tražeći Hanibala.
Iako je Kartaga izgubila i u drugom punskom ratu to je nije spriječilo da se počne brzo gospodarski oporavljati što je bilo uzrok III. punskom ratu(149. – 146. g. pr. Kr), a formalan razlog bio mu je taj da je Rim sklopio ugovor s Numidskim kraljem Masinisijem koji se tužio na Kartagu da mu pruža otpor te su stoga Rimljani je napali i potpuno uništili grad te zasuli solju područje kako bi ga učinili neplodnim 146. g. pr. KR. Teritorij kartaške države pretvaraju u novu rimsku provinciju Afriku, a najveći njegov dio proglašen je državnom zemljom.
Posljedice punskih ratova bile su promjene u društvenim i demografskim odnosima,veleposjedi se rađaju iz malih posjeda i razvija se stočarstvo iz njiva na kojima je bilo žito. Oni koji su ostali bez zemlje nemaju što raditi(bezzemljaši) i dolaze u Rim te predstvaljaju veliki pritisak za Rim. Kupuju žito i ulje po manjoj cijeni i ne žele služiti vojsku jer živeći u gradu žive na račun grada. Taj je sloj društva nazvan PROLETERIMA lat. proles – djeca) jer su Rimskoj Republici mogli dati samo svoju djecu.
|
|
 |
|
|
|
|
|
|
|
|
