Mjesec je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo udaljeno od Zemlje u prosjeku 384400 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekunda. Mjesec se kreće oko Zemlje po eliptičnoj stazi srednjom brzinom od 1,02 km/s, i prelazi dnevni luk od 13 stupnjeva i 10 minuta. Mjesec je totalna suprotnost Zemlji: nema atmosfere ni vode, najviša temperatura je 120 °C, površina je prošarana morima i oceanima koji su u biti samo pustinje. Pretpostavlja se da je Mjesec nastao od materijala koji potječe iz prostora između Marsa, Zemlje i Venere prije nekih 4,5 milijarda godina.

 

Zbog male gustoće, koja upućuje na nedostatak željeza, smatra se da je Mjesec nastao drugačije od ostalih planeta. Spominju se 3 varijante: Prva govori da je nastao kao samostalno svemirsko tijelo u heliocentričnoj putanji, a Zemlja ga je zarobila kad je ušao u njenu orbitu. Druga kaže da su Zemlja i Mjesec rasli od istog oblaka ishodišne materije te meu njima postoji gravitacijska povezanost

I zadnja teorija kaže da je Mjesec nastao od Zemljina plašta odmah nakon formiranja njene jezgre. Mjesec ne izgleda uvijek isto. Te promjene nazivamo mjesečeve mijene, a to su: mlađak, prva četvrt, uštap ili pun Mjesec i zadnja četvrt. Točka najbliža Zemlji na mjesečevoj stazi se zove perigej, a najdalja točka apogej. Mjesec je lupinasto građen. Na površini se razlikuju udubine i uzvisine. Na uzvišenim dijelovima su česti krateri. Kora Mjeseca je građena uglavnom od feldspata ili glinenaca. O unutrašnjosti Mjeseca se zna puno manje. Može se reći da je gornji plašt odgovara otprilike gornjem plaštu Zemlje. Donji plašt je uglavnom olivinsko-piroksenski. Misli se da je jezgra bogata metalom no to nije dokazano.