Otok do otoka - Kornati |
Naziv Kornati potječe od riječi corona, što znači kruna. Doista - kruna je to od 140 otočića razasutih u Srednjem Jadranu.
LEGENDA O NASTANKU KORNATA Prema legendi, Bogu je, dok je stvarao svijet, preostala pregršt bijelih stijena. Bacio ih je nasumce preko ramena u more, a zatim pogledao, u namjeri da ih malo rasporedi. Zaključio je, međutim, da ne treba ništa dirati.
RELJEF KORNATA
Kornati su najveći otočni prostor bez stalnih naselja, pa se jedreći između njih može učiniti da je riječ o neotkrivenom području neviđene ljepote.
To je najgušća otočna skupina u Sredozemlju: obuhvaća 140 otoka, otočića i hridi, poredanih u Četiri otočna niza. Nacionalni park obuhvaća i more, odnosno živi svijet u njemu. Doista, labirint mora i kamena. Poznati su komatski klifovi, visoke litice ili, kako ih nazivaju - krune. Čini se da je do antičkoga doba najveći otok Kornat bio spojen s Dugim otokom dvjema niskim prevlakama. Dizanjem morske razine i prokopavanjem u rimskom razdoblju ove prevlake postaju tjesnaci. Podmorje oko Kornata spada u red najbogatijih biocenoza Jadrana. Kornatski arhipelag raskošan je i jedinstven u svojoj ljepoti. MALOBROJNI KORNATARI
Ovdje povremeno - radi rada u polju i uzgoja ovaca - dolaze stanovnici susjednih otoka (Murtera). Većina Kornatara su ratari i stočari. Obradivih je površina vrlo malo. Ima nešto maslinika. Za potrebe takva povremena boravka izgrađeno je 300 kuća; većina je na najvećem otoku. Od kraja 19. st. ljudi su gradili suhozide koji su priječili prolaz ovaca s posjeda na posjed. Danas su oni nezamjenjiv dio kornatskoga krajolika.
BILJNI I ŽIVOTINJSKI SVIJET
Kornatsko otočje bilo je poznato po bogatsvu riba, no u zadnje se vrijeme broj riba naglo smanjuje. Dodatnim mjerama zaštite nastoji se to popraviti.
Na visokim klifovima raste endemična vegetacija stijena: dubrovačka zečina i drvenasta mlječika. Reljef pokriven kamenarskim primorskim pašnjacima s izraženim slojevitim stijenjem vrlo je zanimljiv. JESTE LI ZNALI
- da se najviša litica, visoka 80 metara, nalazi na Klobučaru;
- da je u parku poznato 346 biljnih i životinjskih vrsta na dnu i pri dnu mora; - da je na otočiću Lavsi u rimsko doba radila solana od koje su do danas očuvani ostaci; - da na području Nacionalnoga parka Kornati postoji osam uređenih i označenih planinarskih staza - vode do vidikovaca s kojih se mogu vidjeti cijeli Kornate ili neki od njihovih najljepših dijelova? "Foto: Destinacije.com"
(Arhiva časopisa Zvrk) |
Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih // www.medioteka.hr // info@medioteka.hr |