U Istri se ženska nošnja sastojila od platnene košulje preko koje se oblačila gornja haljina izrađena od vunene tkanine. Ukrasi od čipke, šivene bijelim koncem, stavljali su se na prsni dio i zapešća rukava. Gornja se haljina naziva modrna. U gornjem dijelu je krojena kao prsluk, ali ima jednu neobičnost. Drugi, uski rukavi prišiveni su samo na leđnoj strani. Zbog toga kad ih žena odjene, na prednjoj je strani uz rub izvirivala košulja. Šavove je krasilo vezivo izvedeno svilenkastim koncem u crvenoj, žutoj ili zelenoj boji. Na bijele platnene čarape obuvale su opanke kojima se gornji dio sastojao od isprepletenih remenčića ovčje kože. Češljale su kosu u dvije pletenice koje bi omotale oko glave s upletenom bijelom vrpcom poput vijenca. Posebnost je i kvadratni rubac za glavu (faco) od debljega čvrstog platna, uređen šivenom čipkom te kiticom na svakom uglu. Kad se rubac preklopi po dijagonali i sveže na zatiljku, sve se četiri kitice skupe u čvor.

 

Muškarci su nosili hlače (benevreci) od bijelog sukna, dok su preko platnene košulje odijevali prsluk (krožek) i kratki kaput (koret) od smeđeg sukna. Obično bi kaput navukli samo na jedno rame kako to potvruđuju slike iz 19. stoljeća. Uz vunene čarape i opanke oputaše stavljali su oko gležnjeva bijele suknene gamaše. Glavu su pokrivali niskom smeđom kapom.

 

Za izradu modrne korištena je tkanina izrađena od vune ne bijelih već smeđih ovaca.