Prijelaz iz zime u proljeće vrijeme je poklada. Narod njeguje mnoštvo običaja vezanih uz njih.

 

Pokušaj nabrojiti sve tebi poznate pokladne običaje! Saznaj nešto više o nesvakidašnjim starim seoskim običajima!

 

Iz davnine potječu neki svima dobro poznati pokladni običaji. Običaj preodijevanja u različite likove, šala, ples i bučenje zadržali su se sve do danas. Po ulicama (obično manjih mjesta) možeš vidjeti bučne povorke ljudi kako se vesele i galame, krevelje odjeveni u odjeću koja im omogućava da se pretvore u nešto drugo.

 

No postoje narodni običaji vezani uz poklade o kojima se malo zna. U seoskim pokladnim skupinama mogu se zamijetiti orači. Jedan nosi plug, a dvojica su upregnuta u jaram. Uz njih je jedan gonič koji ih tjera i sijač koji sije žito. Svi oni izvode nešto zanimljivo: na Pepelnicu na seoskom trgu, šaleći se, oru i siju, zalaze u seoske ulice, zalijeću se u dvorišta pa i tamo zaoru brazdu. Taj običaj izražava želju da sve što se posije u tekućoj godini, dobro i rodi i da blago bude zdravo. Najčešći je u Slavoniji i Međimurju, ali ga se može naći i na otoku Krku. 

 

Zanimljiv je i običaj – pokladni polaženik. U mnogim selima istočno od Dugog Sela u ranu zoru na Pepelnicu dolazi u kuće djevojčica (prevnica, premlica), sjeda na stolčić, domaćica joj daje novčić ili jaje, a ona cijelo vrijeme šuti. Time se oponašaju kokoši koje nesu jaja i izražava želja da u kući bude mnogo dobrih nesilica. Dječaci na Pepelnicu obilaze selo pjevajući pred svakim domom.

 

Pepelnica - prvi dan korizme, dan kad svećenik vjernicima na čelu pepelom pravi znak križa i poziva ih na pokajanje.
plug - alatka kojom se ore
jaram - naprava u koju se uprežu domaće životinje radi vuče
brazda - trag u zemlji koji ostavlja plug kada se njime zaore zemlja