Ekonomija kod Grka je 'vođenje kućanstva'. Sama riječ njihovog je porijekla, nastala je od 'oikos' /kuća/ i 'nomy' (=zakon). Po zanimanju Grci stare Grčke bili su poznati i vješti pomorci koji su jedrili cijelim istočnim Mediteranom. Živjeli su od pomorstva, a mnogi su se bavili i ribolovom. Ribu su ribari lovili i jeli a dio su i prodavali u gradovima. Znatan dio Grka bavio se trgovinom ili su živjeli kao vojnici svojih gradova-država.

 

Stari Grci su ostavili svijetu hramove, kipove, epove, drame, politiku i demokraciju, te filozofska djela važna i za naše živote.

Stara povijest Grčke pokriva zapravo više od šest tisuća godina razvoja, još od minojsko-mikenske kulture, oko 2000. do 1450.g. p. n. e. Ta je najstarija kultura udarila temelje slavnoj grčkoj kulturi i civilizaciji koja se razvila na Kreti. Minojci su bili trgovci koji su se obogatili pomorskim trgovanjem i još i danas postoje ruševine slavnih gradova i palača u Knososu, Malliji i Phaistosu koje svjedoče o obilju. Minojska je kultura bila poznata po velebnim arhitekturalnim rješenjima, od kojih je svakako najpoznatija Minosova palača u Knososu na Kreti, s bogato ukrašenim zidovima na kojima su uglavnom prikazani plesovi i igre. Minojci su otkrili pismo, koje se poslije nazvalo linear B i koje je 1952. dešifrirao Britanac Michael Ventris, a pismo koje mu je prethodilo, linear A nikad nije dešifrirano.

Potom je nastupilo razdoblje mikenske kulture, od 1600. do 1200. g. p. n. e. Mikenjani su bili pomorci i izgradili carstvo trgovinom i ratovanjem. Živjeli su na području južne Grčke i Krete, a ključni im je grad bio Mikena. Gradili su goleme grobnice za svoje kraljeve i iz tog je vremena najpoznatiji nalaz Agamemnonova zlatna posmrtna maska.
 

 

Minojsko-mikenske civilizacije udarile su zapravo temelj staroj Grčkoj kakvu poznajemo i koja obuhvaća razdoblje od 800. do 300. g. p. n. e. Najvažniji su gradovi stare Grčke Atena (idealan grad prema Platonu), Sparta i Delfi. U staroj su Grčkoj nastala najveća umjetnička i kulturna djela, te su se u njoj začele i kasnije filozofske, političke i religijske ideje. Iz tog vremena potječe i pojam politike, ali i demokracije, pa se može reći da su Grci njihovi začetnici. Atena je bila najvažniji grad-država koji se obogatio zahvaljujući dugačkoj obali uz koju se trgovalo i bogatim rudnicima srebra. Teško je uopće nabrojiti što su sve svijetu u naslijeđe ostavili Grci, od kojih je to poslije preuzela rimska kultura (nakon što su Rimljani pokorili Grke). Važna mjesta okupljanja bili su hramovi, a za razliku od egipatskih, azijskih i kršćanskih, grčki su hramovi bili prepuni svjetla i prozračni. Ta je religioznost zapravo i ključni element polisa, idealnog života grada-države. Gradili su hramove u tri stila - dorskom, jonskom i korintskom. Još je u četvrtom stoljeću prije Krista Grčka bila razjedinjena borbama među gradovima-polisima; Atene, Tebe i Sparte, prošla je Peloponeske ratove, u kojima je Sparta pokorila ta dva grada, da bi u Korintskom ratu diktatura Sparte bila okončana. Sparta je bila specifičan starogrčki polis; njome su vladali spartijati, vojna aristokracija, koji su već sa sedam godina započinjali vojnu obuku, a one slabije ostavljali bi već po rođenju. Spartanski su ratnici u sklopu vojne obuke imali i ples, pa je grčki filozof Sokrat često govorio kako je »najbolji plesač ujedno i najbolji vojnik«. Još i danas izraz »spartanski« znači strahovitu stegu i disciplinu, te odricanje i asketski život.

Sparta je porazila Atenu u Peloponeskom ratu (431. - 404. pr. Kr.) i vladala Grčkom sve do 371. prije Krista. Grci su ostavili iza sebe veličanstveno naslijeđe - osim klasične arhitekture, utrli su put književnosti, posebno drami, poeziji, filozofiji, povijesti, politici i demokraciji. Veličali su tijelo, ali jednako tako slavili i duh, izradili najljepše skulpture proučavajući oblike tijela i ljudske kretnje, stvorili savršene kipove bogova i atleta u mramoru, bronci i glini. Dali su svijetu Sokrata, Platona, Aristotela, Eshila, Sofokla, Euripida, Herodota, Homera, Tukidida. I danas mnogi smatraju da su stari Rimljani zapravo samo kasni Grci. No grčka je kultura i civilizacija bila apsolutni temelj poslije moćna i slavna Rimskog Carstva. 

 

Olimpijske igre