Dmitar Zvonimir, hrvatski kralj, vladao je od 1075. do 1089. godine. Naslijedio je Krešimira IV. Novi kralj Dmitar Zvonimir obećao je Svetoj Stolici da će pomagati vjersku obnovu i braniti Crkvu, da će papi davati godišnji dar u novcu, da će paziti da se Crkvi daju prvine i desetine, da će sprječavati prodaju ljudi, štititi siromahe, udovice i siročad. Ujedno je Dmitar Zvonimir ustupio papi samostan svetoga Grgura u Vrani kao hospicij za njegove poslanike.
Tako je kralj Zvonimir, kao i neki drugi europski vladari, pružanjem jamstva crkvenim interesima u Hrvatskoj i obećanjem brige o vjerskom i obiteljskom životu, osigurao politički i obrambeni savez sa Svetom Stolicom, državnopravno priznanje Kraljevine Hrvatske i njezin stabilan međunarodni položaj.
Kralj Zvonimir stolovao je u Kninu, a kako za njegova vladanja nije bilo većih ratovanja, ojačao je razvitak gospodarstva i kulture. Zvonimir koji je bogato darivao crkve i samostane, dao je izgraditi trobridnu baziliku u biskupiji pokraj Knina, a od svih njegovih darova najpoznatiji je dar samostanu svete Lucije u Baškoj na otoku Krku. Naime, redovnici su oko 1100. godine dali uklesati glagoljicom opis darivanja na Bašćansku ploču, na kojoj se spominje ime kralja Zvonimira.
Zvonimir je bio oženjen Jelenom Lijepom, sestrom ugarskog kralja Ladislava. Imao je sina Radovana koji je mlad umro pa su Hrvati na prijestolje doveli sinovca kralja Krešimira IV., Stjepana II. Hrvatski narod dugo je pamtio mir koji je ostvario kralj Zvonimir, a još 1527. g. govorilo se na saboru u Cetinu kako je hrvatski narod za njegova vremena bio svoj na svome.
Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih // www.medioteka.hr // info@medioteka.hr