Prva pisma putuju i putuju, nikako da doputuju
Kako je nastala pošta? Jeste li se ikad zapitali postoji li pošta oduvijek ili ju je izmislila neka mudra glava?

Ljudi su oduvijek jedni drugima željeli poručiti razne stvari. Vijesti su uglavnom išle od usta do usta. Poneki su narodi izumili slanje poruka dimom ili na koji drugi način, ali ništa nije moglo ponijeti toliko vijesti kao napisana poruka.     
 
Prvi poznati poštanski sustav na području Europe bio je  onaj Rimskoga Carstva. Prije više od dvije tisuće godina pošta je kolala između Rima i glavnih gradova rimskih pokrajina. Pisma su putovala mjesecima. U srednjem vijeku nije bilo pouzdanog poštanskog sustava. Preteča današnjeg poštanskog sustava počeo se razvijati krajem 15. stoljeća. Već od početka brzo se razvijao.
 
PISMO NE SMIJE LUTATI - KONJANIK ĆE SE ZA TO POBRINUTI

Godine 1500. car Maksimilijan I., sa sjedištem u Innsbrucku upravljao je carstvom koje je obuhvaćalo veći dio Europe. On je naredio uspostavljanje stalnog poštanskog sustava koji se protezao od Belgije preko Francuske i Austrije sve do Italije. Poštu su prenosili teklići na konjima. Bio je prvi vladar koji je dopustio prijenos privatne pošte državnim poštanskim sustavom.
 
POŠTANSKI SANDUČIĆ STRPLJIVO STOJI | PORUKE RAZNE "BROJI"

U 19. stoljeću došlo je do novih izuma. Počeo se upotrebljavati moderni poštanski pečat za datume. Osim toga, uvedeni su prvi poštanski sandučići, slanje novca poštom i poštanska marka. Ideja o poštanskoj marci rođena je oko 1830. g. u Austriji, ali su se u praksi prve poštanske marke pojavile u Engleskoj 1840. g.
 
DOPISUJ SE DOPISNICOM, RAZGLEDAJ RAZGLEDNICU

U isto vrijeme primijećeno je da se ljudi izvan gradova rijetko koriste poštanskim uslugama, jer su im preskupe, a pisanje pisama prekomplicirano. Stoga je uvedena dopisnica. Ideja je doživjela velik uspjeh.
 
TELEGRAFI I TELEFONI PORUKE ŠALJU K'O OD ŠALE

Sljedeći korak u poštanskom sustavu bio je izum telegrafa. Bio je to prvi sustav za prenošenje poruka na velike udaljenosti bez gubitka vremena. Još veći uspjeh polučio je izum telefona.
 
A SADA BRZO SJEDNITE | NAPIŠITE BRDO PISAMA NA PAPIRU, DA SE UVJERITE KAKO BRZO OMOTNICA S VAŠIM PISMOM 'MOŽE STICI DO SVOG ODREDIŠTA
 
Jeste li znali…
... da su izumi kao sto su željeznica, automobil i zrakoplov značajno ubrzali prenošenje poštanskih pošiljaka;
... da je prva zračna poštanska pošiljka isporučena 1918. g.;
... da su poštanski brojevi gradova i sela uvedeni 1966. g;
... da su u samo dvadesetak posljednjih godina izumljeni pokretni telefoni, sustav za pozivanje (pager, teletekst i telefaks), te da su se počeli rabiti sateliti u privatnim komunikacijama i navigaciji, a svjedoci smo i naglog širenja Interneta, kojeg je važan dio elektronička pošta;
... da su se prve tiskane božićne  čestitke pojavile 1843. godine. Proizveo ih je Britanac Sir Henry Cole. Prije toga ljudi su izmjenjivali rukom ispisane čestitke. Poslovni čovjek Cole želio je uvijek nekako uljepšati život. Palo mu je na pamet da tiskane čestitke mogu biti ljepše od rukom ispisanog papira. Dao je otisnuti 1000 čestitaka za svoje prijatelje i poslovne partnere. Danas se svakoga Božića pošalju milijuni i milijuni, čestitaka;
... da postoje marke od milijun dolara (to je jako puno novaca);
... da svi u filatelističkom svijetu, svijetu sakupljača poštanskih maraka, znaju za otok Mauricijus;
... da su prve dvije marke izdane na tom otoku, tada britanskoj koloniji, a danas nezavisnoj državi, najpoznatije poštanske marke na svijetu, Kaže za čitatelje "Zvrka" glavni poštanski majstor Kris Gunnoo, voditelj Poštanskog muzeja « Mauricijusa. Te su dvije marke nosile natpis "Post Office" ("Poštanski ured"). Jedna je bila narančasta i vrijedila je jedan peni, a druga je bila tamnoplava i vrijedila je dva penija. Obje su u promet stavljene 21. rujna 1847. godine. Od svake je tiskano samo po 500 komada;
... da su i narančasta i plava marka sa znakom "PostOffice" sačuvane u samo nekoliko primjeraka.
 
Pripremio: Josip Štilinović
 
Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih // www.medioteka.hr // info@medioteka.hr