Spomenik Zeusu u Zeusovu hramu u Olimpiji izradio je Fidija, najslavniji kipar klasične Grčke

 

Dok se svijet, a osobito Kina u kojoj će se održati, priprema za najveći sportski događaj sljedeće godine, Olimpijske igre u Pekingu, podsjećanje na grčku Olimpiju povezano je s najslavnijim kipom grčkoga boga Zeusa postavljenim u Zeusovu hramu, što ga je izradio Fidija, najslavniji kipar klasične Grčke.

Zeus, vrhovni bog starih Grka, sin tirana Krona i Reje., smatran «ocem bogova i ljudi». stolovao je na Olimpu. Bio je bog svjetla, čuvar državnoga poretka i zaštitnik pravde, a u njegovu su se čast priređivale Olimpijske igre. Te atletske igre održavale su se svake četvrte godine od 776. do 393. Kako je vrhovni bog Zeus stolovao na Olimpu, u Olimpiji je podignut njegov hram, djelo Libona iz Elide, najveličanstvenija građevina svetišta u Olimpiji. Njegovo građenje započelo je poslije 470. godine i trajalo je do 456. prije Krista.

Zeusov hram stradao je u požaru 426. godine poslije Krista. Porušen je u potresu 551. i 552. godine.

 

 

Za remek-djelo najslavnijega grčkoga kipara Fidije stručnjaci se ne slažu kada je točno nastalo. Neki smatraju da je nastalo između 456. i 457. godine prije Krista, a neki poslije 438. godine.

Kip je bio visok 12, 40 m i izrađen u sjedećemu položaju. U desnoj je ruci Zeus držao božicu Nike (Pobjedu), a u lijevoj vladarski spektar s orlom na vrhu. Zeusa je Fidija prikazao kao boga sućutna s ljudima, spremna pomoći, a istaknuta mu je osobina i mirnoća. Ta vizija boga koji pomaže i mirom nudi nadu u bolju budućnost  i te kako je bliska i današnjim naraštajima koji  žive u svijetu rata i nasilja. Brojni su dijelovi kipa izrađeni od zlata, a zbog veličanstvena izgleda, djelo je ubrajano u sedam svjetskih čuda.  Zeusov kip u njegovu je hramu ostao do 395. poslije Krista, a  uništen je u požaru 475.   godine. 
 
ISTRAŽIVANJA OLIMPIJE

 

Kao i brojni drugi antički gradovi, i Olimpija, u kojoj su samo ostaci Zeusova hrama,  danas je turističko središte koje podsjeća na veličanstvena djela stare Helade. Prva su istraživanja Olimpije započela u prvoj šplovici 18. st. Međutim, tek su  1829. francuski arheolozi Dubois i Blonet počeli otkopavati i otkrivati dijelove Zeusova hrama, a sustavno su se time bavili Ernst Durtius i njemački arheološki institut od 1875. do 1881. god. Istraživanja su obavljana i u 20. stoljeću. 

JESTE LI ZNALI?

 
2008. godine Olimpijske igre održale su se u Pekingu, a prve, moderne Olimpijske igre, na prijedlog francuskoga pedagoga Pierrea de Coubertina iz 1894. prvi su put održane u Ateni 1896.  Tada je nastala poznata krilatica: Važno je sudjelovati!

Od 1924. godine održavaju se i Zimske olimpijske igre u zimskim sportovima među kojima su biatlon, brzinsko klizanje, hokej na ledu, sanjkanje, skijanje, umjetničko klizanje i vožnja bobom.

 

Na prvim modernim Olimpijskim igrama u Ateni natjecalo se u devet sportova (atletika, gimnastika, mačevanje, gađanje, plivanje, biciklizam, tenis, dizanje utega, hrvanje), a već 1992. u Barceloni natjecalo se u 25 sportova.

U Olimpiji je uz arhitektonske spomenike i stadion otkopano 130 statua, među kojima su najpoznatije Praksitelov Hermes s Dionizom, Peonijeva Nike (Pobjeda), ukrasi sa Zeusova hrama, različit novac, natpisi te manji nalazi od terakote i bronce.