1. svibnja, FILIPOVO, SV. FILIP I JAKOB/JAKOV stari je pastirski blagdan kojim se slavio povratak ljetne dugodnevnice.  

OKITI KUĆICU - DARUJ DJEVOJČICU

Obilježavale su ga igre na ispaši, kićenje majgi (mladih stabalca), stoke, zaprežnih kola, drveća, ograda i vratnica. Mladići su kitili kuće i dvorišta djevojaka koje su im se sviđale. U polje lana i konoplje seljaci su zaticali bazgine grane za zaštitu od zlih sila koje uzrokuju nevrijeme.   

DAN KADA VJEŠTICE SLAVE ROĐENDAN

Ljudi su vjerovali da se u ponoć uoči 1. svibnja može steći blago te da vještice tada slave rođendan, Radi zdravlja pili su vodu natašte, umivali se na zdencu, ljuljali na zelenoj grani, valjali u rosi ili se kupali (npr. u lokvi), no ništa nisu pekli jer su vjerovali da pečenje izaziva sušu. Nekada su djevojke hodočastile u goru ili šumu da prinesu božicama boginjama žrtvu u cvijeću, nadajući se za uzvrat zdravlju i ljepoti.

 

DJEVOJKE NOSE FILIPOVČICE, A DEMON ZELENE GRANČICE

Obredni ophodi seoskih djevojaka koje nose jednu ili više ukrašenih grana, zelenih grana zvanih drvce/drve/ filipovčice, zadržali su se u najistočnijim dijelovima Hrvatske. Njihov je smisao u prizivanju kiše i pokazivanju

djevojaka stasalih za udaju. Središnji lik obredne povorke maskiran je košem, ispletenim od zelenih grančica, baš

kao i tzv. zeleni Juraj u nekadašnjim travanjskim jurjaškim skupinama. Oba su predstavljala demona vegetacije.

 

Obred - vjerskim pravilima propisan skup postupaka

Vegetacija - biljke koje rastu u određenom kraju

Obredni ophod - hodanje skupine čestitara od jednoga mjesta do drugoga, nekada odprve do posljednje kuće u mjestu    

Jurjaške skupine - jedan oblik obrednog ophoda na blagdan Jurjevo, obreda kojim se nekada zazivalo padanje kiše i bujanje vegetacije

Demon - božansko biće u različitim religijama, povezano s prirodnim pojavama, utječe na čovjekovu sudbinu, a može biti dobro ili zlo   

 

Lidija Bajuk