Bio sam još sasvim malen pupoljak kada sam vidio toplo sunce kako mi se smiješi, a kukci i leptiri veselo su plesali oko mene. Slušao sam cvrkut ptica koje su svijale gnijezdo na mojim granama.

Sa svakom proljetnom kišom bio sam sve veći i zeleniji. Znao sam da je to proljeće i bio sam sretan.

Stiglo je ljeto i sunce je pržilo. Bilo mi je vruće, ali su me ptice rashlađivale svojim perjem i jutarnja rosa me umivala.

Došla je i jesen i obojila me žutom bojom. Sve je hladnije, ptice me rjeđe posjećuju. Bojim se hladnog vjetra koji je već neke moje prijatelje bacio na travu.

Jednog maglovitog jutra probudio sam se na travi prestrašen. Kad sam već pomislio da će me zgnječiti, jedna me mala topla ruka uzela i odnijela u svoj razred.

Tu sam proveo zimu i slušao mnogo veselih glasića kako se dive mojoj jesenjoj boji.

Daria Dukić, 3.a
OŠ Mate Lovraka, Zagreb