Ocean je najveći svjetski ekosustav. Sva mora su međusobno povezana zbog cirkuliranja u obliku površinskih i dubinskih struja. Prosječna dubina oceana iznosi oko 3600 metara, ali su neki dijelovi, npr. Marijanski jarak nedaleko od Filipina, tako duboki da bi u njih stao Mount Everest. U svim dijelovima te ogromne količine vode nalazimo raznovrsne organizme. Ocean je najraznovrsniji ekosustav u pogledu energije koju biljke stvaraju fotosintezom.

Prehrambena mreža oceana temelji se na izuzetno raznovrsnom planktonu. Plankton se sastoji od mnoštva organizama, npr. od kremenjaša sa staklenim kućicama, oklopljenih bičaša te sitnih životinja koje se hrane fitoplanktonom (kopepodni račići i drugi planktonski račići).

KORALJNI GREBENI uzdržavaju veliki broj organizama koji igraju istu ulogu kao i organizmi na kopnu. Na tim mjestima mogu se naći biljojedi, mekušci koji se hrane algama kao i svejedi - raznobojne papagajske ribe. Isto tako mogu se naći i grabežljivci, hitre i vitke ribe.

PRIOBALNE VODE pravi su raj za rakovice, morskog konjića, hobotnicu, morskog pauka i pliskavice.

OTVORENO MORE je mjesto gdje se mogu naći glavata ulješura, gorostasna manta... Ne tako davno u Indijskom oceanu otkrivena je resoperka (celekant). U velikim dubinama živi orijaški liganj divovskih dimenzija.

Zanimljive su seobe jastoga po morskom dnu. Nedavno je otkriveno da kitovi pjevaju jedan drugome, a razlog takvog ponašanja još nije otkriven.

Energija plime i oseke

Plima i oseka nastaju djelovanjem gravitacijskih sila Sunca i Mjeseca. Moguće je da razlika u razini mora tijekom plime i oseke bude veća od 10 m, što predstavlja energetski potencijal. Korištenje energije plime i oseke slično je klasičnom korištenju energije vodotoka

Za iskorištavanje energije plime i oseke u svijetu se nalazi malo lokacija koje zadovoljavaju potrebne uvjete. Nedovoljno razvijena tehnologija te visoke cijene gradnje i održavanja, ovaj izvor energije čine još uvijek rijetkom primijenjenom tehnologijom.