Struktura tla - definira njegova svojstva. Zavisno o načinu na koje je tlo nastalo  imamo različite strukture, ali struktura ovisi i o minerološkom sastavu osnovne stijene. Razaznajemo dvije elementarne strukture. Vezana struktura za koherentne materijale i nevezana struktura za nekoherentne materijale. Strukturu nekog tla možemo provjeriti fotografiranjem pomoću elektronskog mikroskopa. Struktura promatranog tla nam ukazuje na koji se način čestice međusobno vežu i definira prostor među česticama tj. pore.

Zbijeni materijali se manje sliježu od rahlijih i prirodno je da je tlo s više pora propusnije. Međutim, pokazat će se da glina ima više pora od šljunka, ali da je manje propusna. To je posljedica strukture tla i oblika zrna.
 

 

 

Kod krupnih čestica struktura može biti rahla ili zbijena. Što se izražava porozitetom. Porozitet predstavlja omjer volumena pora i ukupnog volumena tla.

Isto tlo, ali s različitim porozitetom, kao na slici desno ima drugačiju čvrstoću, deformabilnost i osjetljivost na potres. Čestice pjeska i šljunka vidljive su prostim okom i imaju više-manje sferičan ili eliptičan oblik.
 

 

Kod sitnih čestica praha i gline struktura može biti: sačasta, pahuljasta i složena. Različite strukture u sitnozrnom tlu presudno utječu na njegova fizikalno-mehanička svojstva (čvrstoća, deformabilnost, propusnost). Prisustvo krupnijih čestica među sitnijim česticama također utječu na svojstva takvog tla.

Čestice gline nisu vidljive prostom oku i imaju oblik pločica s jasno izraženim utjecajem električnog naboja na svojoj površini.