Machu Picchu - kroz vrata sunca do tajnovita grada |
Machu Picchu – na visini od 2690 metara danas je najpoznatije peruansko arheološko nalazište.
Gradnja je započela vjerojatno 1300-te godine, a završena je u 15. stoljeću.
Machu Picchu je građen u dva dijela. Gornji dio, u kojem su živjeli gospodari i svečenstvo, obuhvaća hram Sunca, mauzolej, trg, žrtvenik i dr. U donjem dijelu – na geometrijski raspoređenim plodnim terasama – živjelo je seljaštvo. KAKO UHVATITI SUNCE
Iznad svih građevina smješten je sunčani sat ili Intihuatan. Ovu pravu astronomsku promatračnicu čine i terase, na kojima je veliki granitni blok. Na njemu je pak četvrtasta kamena prizma* koja – prema tradiciji Inka – treba "uhvatiti Sunce". Da bi se došlo do Intihuatana treba se popeti uz 10 sepenica, načinjenih od jednoga jedinoga kamenog bloka. Zadivljuje savršenstvo kojim su podizane ove kamene građevine: iz njihovih zidova – unatoč stoljećima zaborava – jedva izbija poneka vlat trave. U GRAD KROZ VRATA SUNCA
Priroda koja okružuje grad vrlo je surova, s vrletnim planinama i dubokom klisurom, kojom protiče rijeka Urubamba. Prilaz je vrlo nepristupačan: u nj se može samo preko jednoga grebena zvanog Vrata Sunca. TAJNA PRAVOG IMENA
Tajna pravog imena grada ostala je zakopana s njegovim stanovnicima – drevnim Inkama. Naziv Machu Picchu (Veliki vrh) relativno je nov, dan u čast vrhova što ga okružuju. Zanimljivo je da su španjolski osvajači prošli dolinom rijeke Urubambe i podnožjem planine Huayana Picchu, ali zbog jake magle grad u njezinim visovima nisu zapazili. Tek ga je 1911. otkrio Englez Hiram A. Bingham. POPETI SE NA 3000 STUBA
Stubište s gotovo 3000 stepenica, kojim se prilazi gradu, počinje impresivnim obrambenim tornjem. To je stražarnica, podignuta na ogromnoj stijeni s koje se pruža pogled na čitavu dolinu rijeke. *prizma – geometrijsko tijelo Jeste li znali...
... da je Machu Picchu pod zaštitom Ujedinjenih naroda kao dio svjetske baštine;
... da, za razliku od naroda Maya ili Azteka, Inke nisu imali pismo? Poznavali su samo brojeve, a računali pomoću posebnoga sustava memorije – vezivali su čvorove na nizovima obojenih uzica koje su se zvale quipu (kipu). Tako su označavali količine prinosa žetve, broj stanovnika, poreze i drugo. Najčešće su samo vlasnici mogli protumačiti što grupu sadrži; ... da su vladari i svećenstvo astronomskim mjerenjima određivali datume najpovoljnije za sijanje odnosno sadnju žitarica, krumpira, kukuruza, riže, povrća, te prinosili žrtve bogovima koristeći se obrednim nožem zvanim tumi; ... da je najtipičniji i najpoznatiji vjerski obred Inka Inti Raymi – svečanost Suncu – 24. lipnja. I danas se, kao zahvala za žetvene radove, zadržala procesija; ... da su Inke imali i svoju transverzalu* - cijeli ovaj kraj povezan je izvanrednim starim "putem Inka", podignutim na visini od oko 4000 metara; ... da se od Ekvadora do Argentine, prolazeći preko Perua i Bolivije, 11 milijuna ljudi služi jezikom quechua (kečua), kojim je nekada govorio starodrevni narod Inka? *transverzala – poprečnica, cesta koja ima takav odnos s drugim cestama
Pripremila: Rena Taub
(Iz arhive časopisa Zvrk) |
Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih // www.medioteka.hr // info@medioteka.hr |