Atmosfera je plinoviti omotač koji obavija Zemlju. Oblik atmosfere je sličan obliku Zemlje i s njom se neprekidno okreće. Meteorologija proučava sastav i strukturu atmosfere, njezino fizičko stanje, postanak, značenje i razvoj fizičkih meteoroloških pojava koje se javljaju u atmosferi i na Zemljinoj površini.

 

Stanje atmosfere je skup njezinih fizičkih osobina koje određuju meteorološki elementi. U osnovne meteorološke elemente ubrajamo temperaturu zraka i gornjih slojeva Zemlje, atmosferski tlak, vjetar, gustoću i vlažnost zraka, isparavanje, oblake i oborine, optičke i električne pojave u atmosferi, vidljivost i dr.

 

Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO - World Meteorological Organization), pojava koja se opaža u atmosferi ili na Zemljinoj površini, a nije oblak, zove se meteor. Razvrstavaju se u četiri skupine: hidrometeori (oborine), litometeori. fotometeori i elektrometeori. Fizički procesi u atmosferi izazivaju promjene meteoroloških elemenata, pa se njihove vrijednosti mijenjaju od mjesta do mjesta.

 

Fizičko stanje atmosfere nad nekim mjestom u određenom trenutku zove se meteorološko vrijeme. Međutim, prosječno stanje atmosfere nad određenim mjestom (područjem) u određenom vremenskom razdoblju (30 godina) imajući na umu i prosječna ekstremna odstupanja zove se klima. Vrijednosti meteoroloških elemenata određuju se mjerenjem i motrenjem na meteorološkoj stanici. Meteorologija, dakle, proučava sve elemente i pojave koje za određeni trenutak označavaju fizičko stanje atmosfere, odnosno tip vremena, ali je njezin krajnji cilj prognoza vremena.