Naselje se Janjina nalazi u unutrašnjosti južnodalmatinskog poluotoka, podno brda Gradine (244 m), 2 km od luke Drače na sjeveroistočnoj obali. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, vinogradarstvo i maslinarstvo. 

 

 

Dubrovačka vlada je u Janjini 1465. izgradila “Knežev dvor” s državnim grbom i kipom sv. Vlaha, tamnicom, oružarom, skladištem, stanom i uredom za kneza-kapetana. Iste godine osnovala je kapetaniju preko koje je vršila svoju upravnu, sudsku i administrativnu vlast. Nad ulazom u bivšu kneževu palaču uzidan je rustični reljef sa sjedećim likom sv. Vlaha.

 

 

U novije vrijeme povijesničari tvrde da Janjina nikada nije imala knežiju ni kneza. Prema zakonima Dubrovačke Republike Pelješac nikada nije imao knežiju. Knežiju i kneza imao je Ston, a na Pelješcu su još bile samo dvije kapetanije, i to u Janjini i Trstenici (Orebiću).

SUMNJAJU LI NEKI DA JE JANJINA IMALA KNEZA?

 

Šetajući se Janjinom i Popovom Lukom,  po izgledu nekih kuća lako možete uočiti da  su  nekadašnji stanari i vlasnici bili  pomorski kapetani i brodovlasnici. Brodovi su im uglavnom nosili narodna imena  (Mir, Tri kralja,  Danica, Vjeran, Zvonimir, Ljubidrag, Cvijet, Ljubirod, Otac Niko, Mati Ane), a u doba hrvatskoga narodnog preporoda na prvom jarbolu vijali su hrvatsku zastavu. Plovili su  Sredozemljem i Crnim morem, Atlantskim oceanom, a kasnije u potrazi za poslom po svim morima svijeta.