Stanje sustava opisano je s određenim brojem termodinamičkih koordinata: X1, X2, X3,...., Xn. To su ona svojstva, koja su nužna za potpun opis makroskopskog stanja sustava, pa ih stoga nazivamo veličinama stanja.
Numerička vrijednost veličine stanja ne ovisi o prošlosti, tj. o prošlim stanjima i načinu na koji se provedene promjene stanja sustava.
Veličine stanja razvrstavamo u:
- intenzivne veličine stanja, čija numerička vrijednost ne ovisi o masi ili količini, su tlak (p) i temperatura (T), a u slučaju kapljevitih i plinskih smjesa još i maseni ili molni sastav smjese.
- ekstenzivne veličine stanja, čija numerička vrijednost ovisi o masi ili količini, su volumen (V), unutarnja energija (U), entalpija (H) i entropija (S), kao i sama masa (m) i količina, tj. broj molekula (N).
Ekstenzivne veličine se mogu izraziti (svesti) po jedinici mase ili količine tvari, te tako dobivaju karakter intenzivnih veličina. Razlikujemo specifične i molne veličine.
Specifične veličine su one koje su svedene na jedinicu mase 1 kg; npr. specifični volumen v = V/m (m3/kg).
Molne veličine svedene su na jedinicu količine 1 kmol, npr.: molni toplinski kapacitet C (J/kmol K).
Svođenjem na jedinicu volumena 1 m3 dobivamo veličinu koja ima smisao koncentracije, tako npr. gustoća D = m/V (kg/m3) predstavlja koncentraciju mase u prostoru.
Posebno, T, p, v i D nazivamo termičkim, a U, H i S kaloričkim veličinama stanja.
Medioteka - Udruga za promicanje medijske kulture djece i mladih // www.medioteka.hr // info@medioteka.hr