Ima mnogo vrsta antena (naprava za primanje bežičnih signala). Jedna od najvažnijih jest antena za radionavigacijski sustav koji služi navođenju zrakoplova i u sustavima za sletanje. Nju je izumio Andrew Alford. Bez tih antena zrakoplovi bi se još uvijek morali koristiti klasičnim načinima navigacije te ne bi mogli uzlijetati ni slijetati po lošu vremenu ili noću.

 

Iako je prvi bežični prijenos signala zabilježen 1895., kada je talijanski izumitelj Guglielmo Marconi izradio napravu koja je slala električne signale sjedne strane kuće na drugu, njegov se izum može pripisati 20. stoljeću. Marconi je, naime, 1901. g. postavio veliki odašiljač koji je signal mogao poslati preko Atlantskog oceana. Bez toga izuma ne bi bilo radija, televizije, satelita...

 

(kompaktni disk) jest polikarbonatski tanki disk od jednog ili više vrlo tankih metalnih slojeva koji mogu pohraniti digitalne informacije. Tako se na CD može pohraniti glazba, računalni programi ili igre, tekstovi i fotografije. Najprije su izumljeni kompaktni diskovi na koje se informacija mogla ubilježiti samo jedanput, a nešto kasnije i takvi na koje se informacije mogu upisivati više puta.

 

Čip (engleski: chip) je malen komad poluvodičkog materijala, najčešće silicija, koji sadrži integrirane elektroničke krugove. Na primjer, na jednom kvadratnom centimetru čipa može biti milijun elektroničkih elemenata (tranzistora). Računala se sastoje od mnogo čipova ugrađenih u matičnu ploču ili druge elemente. Ima ih različitih vrsta. CPU je mikroprocesor, srce računala, a RAM-čipovi služe za pohranu u memoriju računala.

 

Materijali koji stvaraju električnu struju kada na njih pada svjetlost, tj. pretvaraju svjetlosnu energiju u električnu, nazivaju se fotoosjetljivim materijalima. U 20. stoljeću znanstvenici su otkrili materijale koji kao ćelije (pločice) pri­kupljaju svjetlosnu, najčešće Sunčevu energiju, i pretvaraju je u električnu kojom se napajaju satovi, kalkulatori, prometni znakovi, meteorološke stanice, čak i domaćinstva.

 

lako sam po sebi nije originalan izum, nego se koristi drugim izumima, daljinski upravljač toliko se ukorijenio u naš svagdašnji život da ga se mora spomenuti. Njime upravljamo televizorom, stereo-uređajem, garažnim vratima, vratima automobila, alarmnim sustavima, računalima, rasvjetnim tijelima i drugim.

DŽEZ (JAZZ)

Jazz nije izum, ali je ta vrsta glazbe "izumljena" u dvadesetom stoljeću. Osim toga, iz njega, bluesa, gospela i soula razvili su se mnogi glazbeni pravci 20. stoljeća.

 

Brzi razvoj prometa (na tlu, moru ili u zraku) donio je mnoge novine, među njima i neke organizacijske. Takva je novina đačka iskaznica (ili, kako mi volimo reći, pokaz). Zahvaljujući njoj, školarci se jeftinije voze, a i brže ulaze u vozila javnog prijevoza.

 

Svaki automobil danas ima elektropokretač, pa vozači više ne moraju motor pokretati snažno vrteći ručicu na njegovu prednjem dijelu (što možemo još uvijek vidjeti u nijemim ili starim filmovima). Danas se ključem zatvori strujni krug elektropokretača i on pokrene motor s unutrašnjim izgaranjem. Tu je napravu izumio Charles Franklin Kettering. Otkrio je i električni sustav paljenja: električna iskra sa svjećice pali smjesu benzina i zraka koji dospiju u klip motora.

 

Fluorescentna svjetiljka omogućila je jeftiniju rasvjetu, jer stvara manje topline od klasičnih žarnih niti.

 

Emile Berliner izumio je prvu napravu za snimanje i reprodukciju zvuka koja zvučne vibracije nije bilježila na cilindar, nego na disk, tj. okruglu ploču. Takav način pohranjivanja zvuka omogućio je brzo i jeftino umnožavanje ploča. Izum se zvao gramofon. Odigrao je važnu ulogu u većem dijelu 20. stoljeća, jer je omogućio brzo i razmjerno jeftino širenje glazbe. Svatko je u svojoj sobi mogao slušati koncert. Gramofon i vinilske gramofonske ploče izašli su iz uporabe tek kada se pojavio kompaktni disk, no i danas dio slušatelja tvrdi da je zvuk s vinilskih ploča bolji nego onaj s digitalnih kompaktnih diskova. Oni i dalje radije slušaju glazbu s gramofonskih ploča.

 

Prvi model helikoptera napravljen je 1919. Bila je to prva letjelica u povijesti ljudskog roda koja je mogla uzletjeti okomito. Igor I. Sikorsky konstruirao je 1931. g. prvi helikopter koji je 1939. g. i poletio. Sikorsky je još kao dijete izrađivao modele zrakoplova. Već u prvim mjesecima uporabe, helikopterom su spašeni mnogi životi u vojnim i civilnim akcijama spašavanja.

 

Internet je svjetska mreža računala, točnije mreža umreženih računala. Nastala je prije nešto više od desetak godina i razvija se eksplozivnom brzinom. Izumila ju je američka vojska, s namjerom da poveže sva svoja računala, kako bi se podaci raštrkani po raznim računalima sačuvali i u slučaju nuklearnog napada na SAD. Danas je Internet najjeftinije i najefikasnije sredstvo komuniciranja, jer se elektroničkom poštom mogu uz tekst slati i bilo koje druge računalne datoteke. Najvažniji komponente Interneta jesu elektronička pošta, Word Wide Web (WWW), News grupe, telnet, ftp, gopher, chat i IRC.

 

Jumbo-jet (izrazito veliki zrakoplov, čita se: džambo-džet) izumljen je kako bi se na vrlo velike udaljenosti zrakom moglo prevoziti mnogo robe ili putnika. Prvi jumbo-jet bio je zrakoplov Boeing 747.

KEVLAR

Kevlar je vrsta izvanredno čvrsta, ali lagana sintetičkog (umjetnog) polimerskog vlaknastog materijala. Jači je pet puta od čelika. Izumila ga je Stephanie Kwolek. Služi za dijelove zrakoplova, kanue, te za lagane zaštitne policijske i vojne neprobojne prsluke.

 

Prvi upotrebljivi laser izgradio je 1960. fizičar Theodore Harold Maiman. To je naprava koja proizvodi tanku zraku određene valne dužine. Laserska zraka puna je energije, pa se može rabiti za rezanje dijamanata, u medicini, raču­nalima, za oružje... Nastaje tako da snažna energija pogađa atome koji potom zrače lasersku svjetlost.

 

Tek su se u 20. stoljeću ljudi dosjetili da tzv. ljetnim računanjem vremena (tako da se dnevni sat pomakne sat unaprijed nekoliko ljetnih mjeseci) mogu uštedjeti mnogo električne energije. U povijesti je bilo mnogo podjela vremena: godišnjih, mjesečnih, dnevnih, no pomicanje kazaljki sat naprijed-sat natrag ušlo je u (europske) dogovore tek u našem stoljeću.

 

Treba li uopće pisati išta o mobitelima (prijenosnim telefonima)? Očekuje se da će za nekoliko godina na svijetu biti više mobitela nego kućnih nepomičnih telefona. Ima nekoliko vrsta mobilnih telefona, npr. analognih i digitalnih. Digitalni rade na nekoliko različitih frekvencija, ovisno o standardu prihvaćenom u nekoj zemlji. Postoje i satelitski mobiteli. Izum mobitela promijenio je iz korijena odnos prema telefoniranju. Prije se pojam telefona dovodio u vezu s mjestom na kojem je postavljen (ured ili dom), a sada s osobom.

 

Najlon je izumio kemičar Wallace Hume Carothers. On je otkrio polimerske kemijske spojeve koji, između ostalog, tvore umjetne materijale kao što su najlon i neopren te prvu komercijalno upotrebljivu umjetnu gumu. Najlon je zasigurno jedan od izuma 20. stoljeća, koji žene i danas svakodnevno rabe kad oblače čarape. No on se upotrebljava i u industriji te opremanju stanova. Nakon najlona stvoren je čitav niz novih umjetnih polimerskih materija.

 

O genetskom inženjeringu kao jednom od posljednjih velikih otkrića našega stoljeća, još se vode žustre polemike, jer mnogi smatraju da genetski promijenjene žitarice, povrće ili bilo što drugo jestivo može u čovjeka izazvati bolesti. Njive na kojima rastu genetski promijenjene biljke donose velike prinose, no hoćemo li u budućnosti jesti "umjetno" bilje, još se ne zna, jer se ne zna pouzdano koliko je ono opasno za ljudsko zdravlje.

 

Prvo osobno računalo napravila je tvrtka IBM. Zvalo se IBM-PC, a danas se svako osobno računalo kompatibilno s IBM-ovim osobnim računalima naziva PC (čita se: pi-si). Taj je izum drastično promijenio način ljudskog života i rada. Tako se, npr., u razvijenim zemljama više uopće ne proizvode, jer su ih zamijenila računala i pisači. Snaga računala nije samo u računanju već i u bazama podataka, komunikaciji (telefonskoj, telefaksom, elektroničkom poštom...), pripremi tiskovina i mnogo čemu drugom. Danas ih ima svaki ured i mnoga kućanstva - bez njih više ne bismo mogli živjeti.

 

Prvi antibiotik, penicilin, otkrio je 1928. g. Sir Alexander Fleming, a usavršili ga Ernst Chain i Sir Howard Florey. Prvi je put primijenjen 1941. godine, dakle u II. svjetskom ratu. Penicilin stvara enzim koji uništava bakterije i tako sprečava infekcije. On je promijenio lice svijeta, jer su ljudi prije nego što je pronađen umirali od bolesti koje se danas gotovo redovito uspješno liječe antibioticima. Umiralo se čak i od malih rana ako bi se inficirale.

 

Kada je izumljen, radioprijamnik je bio jednako veliko otkriće kao poslije televizija. Bilo je to prvi put u povijesti čovječanstva da se informacija mogla priopćiti praktički neograničenom broju slušatelja u času kada je i odaslana. Mnogi su ljudi sate i sate provodili uz radioprijamnike, a izum se nadasve važnim pokazao u ratnim godinama, jer su vijesti s bojišta i o svim političkim događanjima brzo stizale i na okupirana područja. Da bi se napravio radioprijamnik, najvažnije je bilo otkriti kako primiti, preobraziti i snažno pojačati slabe, visokofrekvencijske elektromagnetske valove koji nose informaciju.

 

Sateliti su umjetna nebeska tijela. U orbitu oko Zemljine kugle poslao ih je čovjek. Neki služe za komunikaciju, neki za znanstvena istraživanja, a neki za špijunažu. Najpoznatiji su sateliti koji emitiraju televizijske programe što ih možemo gledati s pomoću satelitskih antena. Takvi su sateliti Hot Bird, Kopernik i nekoliko satelita Astra.

 

Svaka čast sapunu, koji čovjek poznaje stoljećima, no teško bismo bez šampona za kosu, izumu 20. stoljeća.

 

Prvi potpuno elektronički televizijski sustav načinio je Philo Taylor Farnsworth. Bio je to ujedno prvi sustav koji je mogao izoštriti sliku i kontrastirati je, koji je imao sinhronizaciju, posebne kontrole i ugrađen izvor energije.

 

Nizozemac Willem J. Kolff izumio je umjetno srce i aparat za dijalizu, kojima su spašene stotine tisuća ljudi.

 

Vrpca za snimanje (magnetofonska ili kaseta) prvi je izum koji je svakome omogućio jednostavno i jeftino snimanje svoga glasa, glazbe ili nekog drugog zvuka, a potom i filmske slike. Kako se vrpce lako prenose, upotreba im se vrlo brzo proširila: audiokasete slušamo ne samo kod kuće već i u autu, u šetnji (zahvaljujući walkmanu) itd. Danas mnoga domaćinstva imaju VHS videouređaje. No čim se počela upotrebljavati, vrpca za snimanje poslužila je u II. svjetskom ratu za ratnu varku na dan D vrpce sa snimljenim zvukovima bitaka, reproducirane su na mjestima gdje je njemačka vojska očekivala napad, a on se dogodio na posve drugom mjestu.

 

Braća Orville i Wilbur Wright izumili su "leteći stroj" (tako je pisalo u njihovoj prijavi patenta). Godine 1903., dakle na samom početku stoljeća, izgradili su prvi zrakoplov koji je imao vlastiti pogon, te se njime moglo upravljati. Zrakoplov je sigurno jedan od najvažnijih izuma 20. stoljeća, jer se njime najbrže putuje.

 

Žiroskop (nema veze sa plodom hrasta žirom!) izum je zahvaljujući kojem postoje automatski piloti u zrakoplovima i brodovima, pa čak i u svemirskim letjelicama. Žiroskop je naprava koja se uvijek okreće sukladno okretanju Zemlje (kao što se kompas uvijek okreće u smjeru sjevera).