Veliki broj organizama može se razmnožavati aseksualno, mitozom.  Međutim, postoji i veliki broj vrsta koje se mogu jedino razmnožavati spolnim putem, pomoću specifičnih stanica koje se razlikuju od somatskih stanica po sastavu genskog materijala i koje nastaju na specifičan način, procesom koji se naziva mejoza.

Dakle, u organizmu koji se razmnožava spolnim putem razlikujemo dvije vrste stanica; to su somatske ili tjelesne stanice i spolne stanice ili gamete. Somatske stanice sadržavaju određeni broj kromosoma koji je karakterističan za tu vrstu.

Primjerice, somatske stanice crvenog luka sadržavaju 16 kromosoma u diploidnom obliku. Ploiditet označava u koliko se kopija nalazi određeni kromosom u jednoj stanici. Naime, kromosomi se međusobno razlikuju po veličini, obliku i informacijama koje nose, a kromosome koji su iste dužine, koji imaju centromeru na istom mjestu te isti uzorak pruga koje su vidljive nakon bojenja određenim bojama nazivamo homologni kromosomi ili homolozi. U diploidnim stanicama organizma postojat će 2 homologna, odnosno istovjetna kromosoma, u triploidnim tri, u tetraploidnim četiri i td. U već spomenutoj somatskoj stanici luka postojat će 8 homolognih parova kromosoma. Iznimka od pravila homolognih kromosoma životinjskih pa time i ljudskih tjelesnih (somatskih) stanica je jedan par kojeg čine dva različita kromosoma: X i Y. Žena ima par homolognih kromosoma (XX), ali muškarac ima jedan X i jedan Y kromosom (XY). Budući da određuju spoj jedinke, X i Y kromosomi su nazvani spolni kromosomi (gonosomi). Svi ostali kromosomi se nazivaju autosomi. U ljudskim somatskim stanicama, koje imaju 46 kromosoma, svaki kromosom ima svoj par, pa govorimo o 22 para homolognih tjelesnih kromosoma i jednom paru spolnih kromosoma. Ploiditet neke stanice označava se malim slovom n ispred kojeg je broj koji označava broj homolognih kromosoma prisutan u stanicama. Tako se diploidne stanice označavaju kao 2n (dva homologna kromosoma), triploidne 3n (tri homologna kromosoma), tetraploidne 4n (četiri homologna kromosoma), a ukoliko stanica sadržava samo jednu kopiju svakog kromosoma, tada se govori o haploidnoj stanici i što se označava kao n.

Za spolne je stanice karakteristično da sadržavaju samo jednu kopiju kromosoma, odnosno, haploidne su. Spolne stanice (gamete) čovjeka, spermij i jajašce, imaju 23 kromosoma (n = 23). Svih 23 kromosoma će se međusobno razlikovati po veličini, obliku i svojstvima koje nose, dakle, ni jedan kromosom neće imati svoj homologni par.

Spajanjem dviju gameta (npr. ženske jajne stanice i muškog spermija) s polovičnim brojem kromosoma nastati će zigota - stanica sa 46 kromosoma, odnosno 22 para tjelesnih i jednim parom spolnih kromosoma. Uzastopnim mitotskim diobama zigote nastaje niz stanica koje se diferenciraju (specijaliziraju za neku točno određenu funkciju) dok ne nastane organizam.

Samo određene somatske stanice mogu ući u redukcijsku diobu - mejozu, kojom će ponovno nastajati gamete. Dakle, mejoza kao proces rezervirana je za specifične somatske stanice, oogonije i spermatogonije. One, za razliku od svih drugih tjelesnih stanica, ulaze u redukcijsku diobu čiji je konačni rezultat dobivanje haploidnih, spolnih stanica (gameta).