Kada se govori o zaštiti čovjekove okoline, gotovo se uvijek spominje zaštita voda, ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i slično. Jeste li se ikad zapitali na koje sve načine onečišćujemo svijet u kojem živimo?

Što ugrožava mora, njihov biljni i životinjski svijet? Što ugrožava mnoge životinje na kopnu? Jesu li to samo otpadne vode iz velikih industrijskih gradova, izlijevanje nafte iz tankera i nekontroliran lov?

 

Tijekom industrijskog razvoja čovjek je počeo onečišćavati zrak koji udišemo. Zbog ispuštanja u atmosferu velikih količina ugljičnog dioksida i ostalih štetnih plinova (koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva, ugljena, nafte i si.) stvara se takozvani "efekt staklenika". Nazvan je tako jer se ti plinovi zadržavaju u Zemljinoj atmosferi i onemogućuju ravnomjerno propuštanje topline, zbog čega cjelokupna klima postaje toplija.

 

Ipak, ni najpoznatiji svjetski znanstvenici još uvijek nisu sasvim sigurni je li isključivo čovjek uzročnik te pojave. Ne zna se ni nastaju li ozonske rupe u Zemljinu omotaču zbog tog onečišćenja ni je li ono uzrok sve razornijih uragana, poplava i nevremena na našem planetu. Bilo kako bilo, svi se slažu da daljnje onečišćavanje treba svesti na što manju mjeru, ako ga već ne možemo potpuno spriječiti.

 

Tim su se pitanjima bavile i delegacije 185 zemalja na Haškoj konvenciji* o klimatskim promjenama, održanoj krajem prošle godine u nizozemskom gradu Hagu. Prije toga, godine 1997., na konvenciji u japanskom gradu Kvotu zemlje sudionice sporazumjele su se da do 2012. godine smanje onečišćavanje atmosfere za 5,2% u usporedbi s 1990. godinom. No do danas je tek pedesetak zemalja potpisalo tu konvenciju. Najveći svjetski zagađivači atmosfere, kao što su Sjedinjene Američke Države i Kanada, odbijaju je potpisati jer smatraju da bi to ugrozilo njihov industrijski razvoj.

Led se topi - more raste

A što o posljedicama globalnog zatopljenja kažu stručnjaci? Oni upozoravaju na moguće posljedice. Jedna je od njih otapanje polarnog leda. Ako bi se temperatura povećala od 1,5 do 6 Celzijevih stupnjeva, moglo bi doći do otapanja tog leda, što bi podiglo morsku razinu za čitav metar. Bila bi to ekološka katastrofa, jer bi nestale mnoge biljne i životinjske vrste, a milijuni ljudi koji žive uz more morali bi napustiti svoje domove. Znanstvenici smatraju da bi došlo i do izumiranja koraljnih sprudova te nestanka manjih oceanskih otoka. Konačno, zbog globalnog zatopljenja, opasni insekti koji danas žive samo u tropskim područjima mogli bi početi živjeti i na područjima koja sada nisu pogodna za njihov opstanak. Navedimo za kraj riječi Davida Suzukija, poznatog kanadskog ekologa: "Moramo se početi odnositi prema našoj atmosferi kao što se odnosimo prema našem kopnu; moramo poštovati zrak i klimu zbog onog što one jesu -dragocjeni životni elementi."

 

... da se u nekim pakistanskim gradovima preporučuje nositi maske za disanje, kako bi se ljudi zaštitili od štetnih plinova iz ispušnih cijevi automobila;
... da je u užem centru talijanskog grada Trsta zabranjen promet automobilima na dizelsko gorivo, kako bi se smanjilo onečišćenje zraka;
... da neki znanstvenici smatraju kako bi se količina štetnih plinova koji se ispuštaju u atmosferu morala prepoloviti ako se želi zbjeći globalno zatopljenje; 
... da je 1998. godina bila najtoplija godina u ovom stoljeću? Te se godine dogodilo izrazito mnogo prirodnih katastrofa kao što su poplave,  požari, plimni valovi, uragani i slično;
... da bi globalno zatopljenje moglo promijeniti izgled Zemlje, istodobno izazvati velike poplave i širenje pustinja?

 

*konvencija - zajednička odluka koju trebaju poštivati sve zemlje koje a je potpisale; skupština, sastanak

Pripremila: Ida Mati