Plišani medo rođen je jednog dana 1902. g. kad se Theodore Roosvelt vratio iz neuspjelog lova na medvjede. Da bi ga odobrovoljili, doveli su mu medvjeda na uzici da ga ubije. Roosvelt je izjavio da to nikako ne može učiniti. Slikali su ga s medvjedom i ta je slika obišla Ameriku. Jedan je tvorničar lutaka načinio plišanog medvjeda kojeg je nazvao Tedi, čime je ostvario izvanredan uspjeh. Sva djeca svijeta su ga prihvatila i već gotovo jedno stoljeće on živi s djecom.

 
MINIJATURA U JAZBINI

I danas je tajna kako se u jazbini rađa medvjed. Malecki je slijep, gotovo gol, samo ima nježnu dlaku, vidi se njegova narančasta koža, a težak je tek nekoliko stotina grama. Tako izgleda kad se rađa, a kasnije postaje oličenje snage. U proljeće ima već nekoliko kilograma. Do svoje zrelosti težinu uveća tisuću puta.

 

Pod kraj jeseni mladi medo težak je dvanaestak kg, šest više nego kad je izišao prvi put iz jazbine. Medvjedica majka i njeni mladi kreću u potragu za skloništem, koje će ih štititi za grubih mjeseci zime i leda. Mladi sa svojom majkom spavaju zimski san do dvije godine života, a mogu zajednički boravak produžiti još jednu ili dvije godine.
 
MAJKA MEDVJEDICA JE HRABRA MAJKA 

Medvjedica pazi na svoje medvjediće do njihove treće godine. Ponekad je teško razlikovati mlade od njihove majke, jer u toj dobi oni su veliki kao i ona. Ipak, ona je autoritet i ona uvodi disciplinu.
Medvjedica brani svoje mlade svom žestinom i ne boji se nikoga, a spremna je žrtvovati život za svoje mlade.

 

Medvjedići su vrlo znatiželjni i tu osobinu zadrže vrlo dugo. Svaki kutak, kamen, snop, svaku travčicu, stabljiku, grančicu, svakog mrava znatiželjno promatraju, ispituju, isprobavaju njuhom, mirisom, grebu, tresu, bacaju, slušaju i neprestano promatraju držanje svoje majke. Na taj način uče obraniti se od opasnosti koja ih vreba i hraniti se.

 

Izgleda da su medvjedi rođeni za spavanje. upoznavanje okolice, za jelo, a naročito za igru. Koturaju se jedni preko drugog, kližu se i tako zabavljaju u beskraj. Majka im služi kao predmet igre. Kad ih pošalje dalje od sebe, uskoro se vraćaju i ponovo se po njoj veru, kotrljaju. Takve njihove sposobnosti pomažu im kad ih koriste u cirkusu. Prema nekim krotiteljima medvjedi su inteligentniji od pasa.

 

Slijedeći medvjedicu, medvjedići uče koju biljku odabrati i gdje je naći. Medvjedu je želudac stvoren prvenstveno za meso, ne probavlja celulozu i zato mora paziti na biljnu hranu. U proljeće medvjed po brdima traži zelene biljke koje imaju malo celuloze i mnogo proteina. Uzduž rijeka on iskopava mlado korijenje, gricka grančice, bobice, gura njušku u duplje drveta.

 

Između voća, cvijeća, listova i grana medo bira koštunjičavo voće. 15 do 20 % njegove prehrane čine mravi, ličinke, jaja, mali glodavci, strvine, a baca se i na velik plijen kao što su lane i mladog jelena. Za njega je najvažnije da sakupi što više rezerve.

Svaki je medvjed već na početku svog života izložen mnogim opasnostima. Dvije trećine medvjeda umire već u prvoj godini života od gladi, bolesti ili pak zato što potpuno ovise o majci, pa ako se njoj nešto dogodi umru od gladi. Najveća opasnost dolazi od mužjaka, koji usprkos majčinoj okretnosti ipak ubije mladunče. To se često događa kod divljih životinja.

 

Jazbina može biti špilja, udubina na litici ili nanos drveća. Ponekad se nalazi ispod korijenja, gdje ju treba izdubiti u tlo prije leda i zime, podložiti mahovinom, lišćem i grančicama da bi bila topla i udobna. Medvjed se, kao i svi njegovi srodnici sa sjevera, sklupča, a nos stavi između šapa. Temperatura tijela mu se snizi, srce uspori rad i on spava, a možda i sanja.

 

Jeste li znali…
... da je grizli najpoznatiji predstavnik medvjeda;
...da medvjedi žive na obalama Arktika, u Americi, Europi i Aziji;
... da je medvjed sisavac, visok dva do dva i pol metra. Mužjak je težak 250 do 400 kg, a ženka od 150 do 200 kg.
     Boja medvjeđe dlake kreće se od boje meda sve do tamno smeđe. Vid mu je loš, a sluh i njuh odlični;
... da se kreće u krugu od 100 do 400 km, što ovisi o obilju hrane koja mu je potrebna;
... da živi u brdovitim šumama, strmovitim predjelima, po liticama i u vlažnim područjima. Jede sve, ali je
     pretežno vegetarijanac. Spolno sazrijeva između četvrte i pete godine života;
... da su mladi teški od 300 do 500 gr.;
... da medvjedi žive oko 25 g.;
... daje u prošlom stoljeću medvjeda bilo mnogo više. Do 1960. godine broj im se smanjio za 10 puta. Medvjede
    je najviše uništio lov namijenjen prodaji. Prodaju se njegovi nokti, krzno, zubi i mjehur;
... da se u mnogobrojnim zemljama održavaju proslave u čast medvjedu;
    
Zbog njegova dugog zimskog sna i djecu uspavljuju medom.